Senat Sveučilišta u Zagrebu sačinjen od 70 članova danas će saslušati četiri kandidata za nasljednika dosadašnjeg rektora Damira Borasa. Uoči tajnog glasovanja, svoje će programe, koji su već dostupni za analizu, predstaviti Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta, aktualni prorektor za poslovanje Zagrebačkoga sveučilišta i profesor Ekonomskog fakulteta Tonći Lazibat, Marijan Klarica, bivši dekan Medicinskog fakulteta i Mirjana Hruškar, bivša prorektorica i profesorica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
Svima je glavni cilj kandidature unaprjeđenje Sveučilišta u Zagrebu u nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Usredotočili su se na obnovu nakon potresa , osiguranje dodatnih financijskih sredstava za znanstveno – istraživačke aktivnosti i sudjelovanje samih studenata u radu Sveučilišta.
Finu razliku stoga je potrebno tražiti iz njihovih stavova o načinu na koji je dosad vođeno najveće hrvatsko sveučilište. To bi u prijevodu značilo da je, između ostaloga, izbore kandidata čiji stavovi naslućuju prekid Borasovog nasljeđa i poništenje nekih njegovih odluka, lakše opravdati i argumentirati. Koliko toliko bi se time dala nada da su pozitivne promjene izvedive i realne. Sveučilištu treba netko tko će ga distancirati od modusa operandi kakav je krasio Borasa – prisjetimo se samo nedavnih napisa kako je bivšim rektorima ponudio 300 kn mobitela i apartman na račun sveučilišta, prvenstveno kako bi sebi nakon odlaska osigurao spomenute povlastice.
Lazibat obilježen zbog ponovnog poništenja istog natječaja
Krenimo redom. Još uvijek aktualni prorektor za poslovanje Tonći Lazibat programom naglašava važnost povlačenja novca iz EU fondova kao značajnu priliku za modernizaciju sustava visokog obrazovanja i Sveučilišta. No, kako piše telegram.hr, Lazibat je član povjerenstva za nabavu koje je dvaput zaustavljeno na samom početkupokušaja obnove centralne zgrade Sveučilišta. Ozbiljno je time ugroženo povlačenje dijela od osiguranih 150 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU.
Stručnjaci su tek trebali izraditi dokumentaciju projekta obnove, a rok za trošenje, 17. lipnja 2022., je iza ugla,. Isto se dogodila i lani kad su neispravno ocjenjivali pristigle ponude te je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) prvi put srušila odabir stručnjaka. Nakon svih gafova u kojima je prorektor Lazibat imao svoje prste, šuška se u kuloarima, čak je i Borasu postalo jasno da će teško pogurati Lazibata kao kandidata za nasljednika pa je sve svoje adute prebacio na Lakušića.
Lakušić zapeo na obnovi fakulteta, a sada se spominje i DORH
Lakušić se u dvije godine od potresa u afirmirao kao sugovornik na temu obnove, čime si je, govore nam naši izvori, osigurao i specijalni tretman na Sveučilištu. Ako je suditi po webu Sveučilišta, dekan Građevine se može pohvaliti povlaštenim pristupom službenom kanalu Sveučilišta usred kampanje. Upućeni tumače da se takvo što moglo dogoditi isključivo uz blagoslov aktualnog rektora Borasa.
Portal Srednja.hr tako je problematizirao objavu pisma koje je u jeku kampanje osvanulo na naslovnici Sveučilišta. Dekan građevine i kandidat za rektora Stjepan Lakušić ponudio je pomoć dekanima sastavnica Sveučilišta u Zagrebu oko obnove fakulteta i akademija od posljedica potresa, s ciljem ubrzavanja projektnih prijava. Postavlja se pitanje nudi li pomoć prekasno i je li pomoć samo jedna od floskula kojom nastoji osigurati rektorski mandat. Naime, od dekana Građevinskog fakulteta i „relevantnog“ stručnjaka po pitanju obnove od prvog zagrebačkog potresa akademska zajednica bi očekivala da prvo poradi na obnovi vlastitog fakulteta, umjesto da planira seljenje studenata i nastave na Maksimirski stadion.
Pitanje je je li Lakušić sposoban pomoći drugima ako nije u stanju dovesti u red ni situaciju na fakultetu kojem je na čelu, a da ne govorimo o otvaranju Građevinskog fakulteta u Sisku bez odluke Senata. Lakušiću sigurno neće pomoći niti najnoviji napisi o prijavi Državnom odvjetništvu. Kako pišu Novosti, prijavljen je DORH-u zbog navodnog šikaniranja kolege, ali Senat Sveučilišta uoči skorih izbora o tome ne zna ništa. Prijava pokazuje i da se u znanstvenom časopisu Građevinar, koji Lakušić uređuje, sustavno favorizira uži krug ljudi, pišu Novosti.
Samozatajni Klarica – malo govori, ali postiže rezultate
Ovaj profesor medicine svojom je proaktivnošću posebno se pozitivno ističe u odnosu na slabe rezultate u realizaciji prethodno navedenih kandidata. Iako nekima ne leži njegova samozatajnost, neminovno je da iza Klarice stoje konkretni rezultati, a svoj program uvelike temelji na primjeni dobrih praksi koje postoje na mnogim fakultetima i koje se dosad nitko nije sjetio implementirati na razini Sveučilišta. Podsjetimo, Marijan Klarica je kao dekan Medicinskog fakulteta pokrenuo obnovu oštećenih fakultetskih zgrada samo dva tjedna nakon prvog zagrebačkog potresa i to korištenjem 22 milijuna kuna fakultetskih sredstava, koje će uspješno vratiti iz Fonda solidarnosti EU.
Menadžerskim pristupom rješavanju izazova s kojima je bio suočen Klarica je osigurao održavanje nastave za studente medicine u dosadašnjim prostorima, bez većih prekida i potrebe za seljenjem. Osim fakultetskih zgrada na Šalati, Klarica je financijskim je sredstvima Medicinskog fakulteta osigurao i obnovu te vraćanje u funkciju i ostalih zgrada, poput zgrada Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku i Zavoda za patologiju.
Time su osigurane funkcije koje Medicinski fakultet obavlja za potrebe zdravstvenog sustava, a koje su imale neprocjenjivu ulogu u borbi protiv pandemije. Tako je omogućeno da se u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ osnuju pozivni centri, obavlja cijepljenje protiv COVID-19 virusa te osigura dnevno praćenje epidemiološke situacije. Upućeni govore kako je sa studentima izgradio dobru dvosmjernu komunikaciju i partnerski odnos, a više od 600 studenata volontera uključilo se u aktivnosti vezane za borbu protiv pandemije tako da mu ne preostaje ništa drugo nego da dobre prakse primijeni i u komunikaciji s medijima i javnostima.
Hruškar dio glasova već osigurala
Kao najžešći kritičar Borasa i njegove politike svojedobno se u javnosti istaknula njegova bivša prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete te jedina kandidatkinja za rektoricu Mirjana Hruškar, primarno podnošenjem ostavke na mjesto prorektorice zbog višemjesečnoga neslaganja s rektorovim odlukama. Takvo postupanje i jasno distanciranje od dosadašnjeg načina vođenja Sveučilišta donijelo joj je dodatne bodove s kojima ulazi u postupak izbora.
Dio glasova senatora unaprijed je osigurala populističkim pristupom, no bude li izabrana za rektoricu upitna je izvedivost iznesenih prijedloga. Uvođenje prorektora iz redova studenata jedna je od aktivnost iz programa koja je posebno izazvala pozitivnu reakciju u javnosti. Je li riječ o elementarnom nepoznavanju zakonodavnog okvira Sveučilišta, s obzirom na to da je statutom definirano da Senat prorektore bira iz redova profesora na prijedlog rektora, ili planira otići korak dalje te izmijeniti i prilagoditi statut Sveučilišta, saznat će se ako postane rektorica. Na tom putu ima otvorenu podršku Fakulteta elektrotehnike i računarstva te aktualnog dekana Gordana Gledeca, koji se u svom govoru povodom obilježavanja dana fakulteta nije libio osobno posramiti Borasa.
Najveće izglede imaju Klarica i Hruškar
Upravo dvoje potonjih kandidata, Klarica i Hruškar, već dobrano mrse račune rektoru Borasu, a hoće li članovi Senata zaista prepoznati profil koji ne nudi samo mrtvo slovo na papiru, već dokazanu odlučnost, liderske vještine, potrebno iskustvo u implementaciji promjena te rezultate u svom resoru, ostaje za vidjeti.
Odluka o novom rektoru ili rektorici najvećeg hrvatskog Sveučilišta očekuje se 1. ožujka.
