Autori studije “Donji grad-već sutra”, arhitekti i vizionari Maroje Mrduljaš i Pero Vuković, gostovali su u RTL Direktu gdje su iznijeli stav da obnova kasni jer sustav ne funkcionira, a tomu su pribrojali i manjkav zakonodavni okvir, institucije, izgubljene građane, ali i projektante koji se ne snalaze svemu tome.
“Prilika je bila prije potresa, a potres je bio alibi da se napravi nešto novo, da gledamo strane primjere”, govori Vuković.
Pojedinačne intervencije
Upitani što treba napraviti da obnova krene, Mrduljaš kaže da se treba riješiti tehničko i administrativno pitanje kako voditi proces. “Hoćemo priliku ne da popravimo staro nego napravimo novo. Kako to najpraktičnije učiniti? Pogledajmo gdje se radovi odvijaju sada, na praznim parcelama i malim objektima. Kroz pojedinačne intervencije možemo transformirati grad u cjelini”, tvrdi.
Arhitekti su objasnili kako bi obnova izgledala u praksi.
“Prvi korak – imamo dvije parcele, blok između Klaićeve i Prilaza Đure Deželića. Imamo dvije substandardne zgrade, napravimo ih i napravimo dvije nove zgrade. Povežemo ih, napravimo prekrasno dvorište unutra, u te zgrade ubacimo sadržaje fakulteta. Imamo krasne nove stanove, botanički vrt na vrhu i imamo osvježen centar grada”, navodi Mrduljaš.
“Mora postojati javni prostor koji spaja ulicu, unutrašnjost bloka, u parkove gdje vi ne možete doći jer je netko postavio ključ. Prizemlje je javno. Ako smo mu uzeli prizemlje, onda dajmo investitoru jedan kat gore. Ne možemo dopustiti da se zgrade grade kao prije sto godina”, rekao je Mrduljaš.
‘Moramo biti optimisti’
Dvojac arhitekata kaže kako postoji način da se stanari i sustanari slože.
“Trebamo se postaviti na pozitivan način, postoje zakonodavne procedure i drugi mehanizmi koji mogu natjerati ljude da se slože i da obnovimo Zagreb”, tvrdi Vuković.
Svoj plan predstavili su vladi, gradu, fondu, a kažu optimistični su. “U jednom momentu mi se učinilo da smo izgubili svaku nadu, ali mi se čini da evo idu negdje, optimisti smo”, navodi Mrduljaš.
Vuković se nada da na iduću obljetnicu od potresa nećemo govoriti o neobnovljenom Zagrebu, a tvrdi i kako sve ide u tom smjeru da nećemo. “Mi arhitekti po prirodi moramo biti optimisti i truditi se”, zaključuje.
