Danas su u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” predstavljeni rezultati programa ”Zagreb – zdravi dom: program javnozdravstvene intervencije s doseljeničkom populacijom”, koji se provodi uz financijsku potporu Grada Zagreba, putem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
U sklopu jednogodišnjeg programa, provedeno je istraživanje na uzorku od 491 stranog radnika, a obuhvatilo je njihove uvjete života i rada, dostupnost zdravstvene zaštite, kvalitetu života i mentalno zdravlje. Ravnatelj NZJZ Branko Kolarić istaknuo je da je Grad Zagreb poduzeo određene korake kako bi strani radnici imali obiteljskog liječnika. No, to je i dalje nedostatno, pokazuju rezultati istraživanja.
Naime, samo 40 posto stranih radnika u Zagrebu ima odabranog obiteljskog liječnika. Zbog migracija mijenja se i epidemiološka slika vezano uz tuberkulozu, upozorio je ravnatelj Kolarić. Ravnatelj je rekao kako “treba omogućiti da se strane radnike pregleda prilikom ulaska u zemlju i da se cijepe protiv svega kao i naše stanovništvo”. “Imamo porast tuberkuloze i to je problem na koji se moramo fokusirati”, dodao je.

“Pojedinačni slučaj gube je epidemiološki beznačajan”
Pojedinačni slučaj lepre, kaže, epidemiološki je beznačajan i ne predstavlja javnozdravstveni rizik, ali može dovesti, kako ističe, do nepotrebne stigmatizacije stranih radnika. “Ovi podaci jasno pokazuju da moramo djelovati sustavno i dugoročno te rješenja tražiti izravno na terenu, u kontaktu s ljudima”, naglasio je prof. Kolarić.
Rezultati ukazuju na nisku razinu uključenosti u sustav primarne zdravstvene zaštite, osobito u području stomatološke i ginekološke skrbi, kao i na izražene potrebe u području mentalnog zdravlja, s visokom učestalošću simptoma depresivnosti i anksioznosti. “Jezične i kulturne barijere su jedan od glavnih razloga slabijeg korištenja zdravstvenih usluga među migrantima”, poručio je ravnatelj Štampara.
U okviru Programa izrađeni su tako edukacijski materijali namijenjeni zdravstvenim djelatnicima, s ciljem jačanja kulturalnih kompetencija i unapređenja komunikacije s pacijentima migrantskog podrijetla. “Zdravstvenim djelatnicima pruža praktičnu podršku u svakodnevnom radu i omogućuje kvalitetniju i sigurniju zdravstvenu skrb unatoč jezičnim razlikama”, pojasnio je prof. Kolarić. Naime, kao jedan od konkretnih alata pripremljen je priručnik kulturnih kompetencija za zdravstvene radnike.

Potrebno je unaprijediti komunikaciju, dostupnost i prilagodbu zdravstvu
Potrebna je sustavnija integracija stranih radnika u zdravstveni sustav, jačanjem podrške mentalnom zdravlju te razvojem kulturno osjetljivih zdravstvenih usluga, ukazuju predstavljeni rezultati. Poseban naglasak stavljen je na unapređenje komunikacije, dostupnosti zdravstvene zaštite te prilagodbu zdravstvenih usluga osobama različitih kulturnih i vjerskih obilježja.
“Integracija stranih radnika u zdravstveni sustav je jedan od ključnih javnozdravstvenih izazova današnjice”, naglasio je izaslanik ministrice zdravstva Irene Hrstić i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak. Cilj Programa bio je prepoznati i razumjeti zdravstvene izazove i poteškoće s kojima se susreću strani radnici koji žive i rade u Zagrebu, ali i pružiti stručnu podršku zdravstvenom sustavu u njihovoj skrbi.
Uspješna integracija nije moguća bez sustavne brige o njihovom zdravstvenom i mentalnom stanju, poručio je ravnatelj HZJZ-a. Program “Zagreb – zdravi dom” predstavlja važan iskorak u području javnog zdravstva i socijalne uključenosti. Hrvatska se, kao i ostatak Europe, suočava s velikim migrantskim valom potaknutim potrebama tržišta rada, izjavio je prof. Capak.
Predviđeni obavezni zdravstveni pregledi stranih radnika
Novim pravilnikom predviđeni su i obvezni zdravstveni pregledi pri dolasku u Hrvatsku te pri produženju boravišnih dozvola. U tijeku zakonske izmjene, završen je javni savjetodavni postupak o novom pravilniku za dobivanje boravišnih dozvola, preciznije će se urediti uvjeti dolaska i boravka stranih radnika te obveze poslodavaca, uključujući edukaciju o jeziku i pravima radnika, naveo je Krunoslav Capak.
Prof. Capak upozorio je da su uvjeti u kojima strani radnici dolaze i rade često izazov za zdravstveni sustav te je za njihovu integraciju nužno voditi računa o zdravstvenim i socijalnim potrebama. “Ovakvi programi trebaju poslužiti kao primjer dobre prakse i temelj za daljnji razvoj javnozdravstvenih politika na nacionalnoj razini”, zaključio je prof. Capak.
Održavanje ovog događaja upravo na Međunarodni dan migranata naglašava važnost zaštite zdravlja migranata i stranih radnika te potrebu za razvojem uključivog, dostupnog i kulturno osjetljivog zdravstvenog sustava.












