U srijedu je proveden štrajk obrazovnih radnika, u organizaciji tri sindikata. Najveći sindikat u školstvu, Sindikat hrvatskih učitelja, odbio je sudjelovati u štrajku. Usprkos tome, u štrajku upozorenja sudjelovalo je oko tisuću obrazovnih ustanova, čak i nakon upozorenja Vlade da će štrajkašima plaće biti umanjene.
Iako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih naložilo organiziranje redovne nastave, u nekim školama ravnatelji rijetke učenike koji su došli u školi poslali kući, jer zbog velikog broja zaposlenika u štrajku nisu mogli osigurati sigurne uvjete. U dijelu škola unaprijed se znalo da će štrajk biti masovan, pa učenici nisu dolazili, dok je drugdje nastavana normalno provedeni, pa čak i nacionalni ispit iz prvog stranog jezika, koji je bio planiran za srijedu.
Prema podacima koje su objavili sindikati, štrajkalo je 30.079 djelatnika škola i fakulteta, iako je ministar znanosti, obrazovanja i mladih odbio komentar tu brojku, naglasivši da će službeni podaci biti poznati u četvrtak kad se analiziraju sve informacije.
‘Imamo razrađene iduće korake’
“Ne štrajka 18,30 posto članova kojih je, prema zadnjim javno dostupnim podacima iz prosinca 2024., oko 11.500. U štrajku u osnovnim školama je 79,56 posto članova Preporoda, a u srednjima 87,16 posto”, pišu iz jednog od sindikata koji organiziraju štrajk. Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod iznio je informaciju da se štrajkašima pridružilo 5500 nečlanova sindikata i članova Sindikata hrvatskih učitelja.
Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja nije isključio mogućnost većeg štrajka, no niti nove pregovore s Vladom. “Imamo razrađene iduće korake. Bili smo, bit ćemo i jesmo uporni, a ako vlada ne želi slušati, nastavit ćemo borbu za prava naših članova”, poručio je, dodavši da su otvoreni za dijalog.
Sindikati u štrajku prvenstveno traže poboljšanje materijalnih prava zaposlenih u obrazovanju. Njihovi glavni zahtjevi uključuju povećanje osnovice plaće za 10 posto te korekciju koeficijenata za izračun plaća učitelja, nastavnika i profesora, ističući da su zaposleni u obrazovanju financijski zakinuti u odnosu na druge javne službe.
Nakon štrajka Ministar Fusch zadovoljno se smiješio na televiziji: Imao je razloga
‘Trebaju sve škole stat’
Također, traže uvođenje sektorskog dodatka kao zamjenu za nekadašnji prosvjetni dodatak, izuzimanje učitelja iz sustava ocjenjivanja te odgodu primjene modularne nastave u srednjim školama za jednu godinu. Ministar Radovan Fuchs naglasio je da će plaće ove godine rasti zbog koeficijenata za tri posto, no da učitelji ne mogu računati na dodatak plaći jer je on protivan zakonu, odnosno da im povećanje plaće ovisi o koeficijentima.
Pitali smo čitatelje kako komentiraju mogućnost novog štrajka, a komentari su, kao i prije štrajka upozorenja podvojeni, iako je ovaj put, ako je suditi prema komentarima, više Zagrepčana protiv štrajka.
“Trebaju sve škole stat, u cijeloj Hrvatskoj! Ovako ispada da se sprdaju. Jedni ovako, jedni onako. Nek stane sve i bok! Cijeli školski sustav je loš, cijeli. Sve treba mijenjati iz temelja!”, “Tko se ne bori za svoja prava ne zaslužuje ih. Nadam se da ovaj put neće popustiti. Uz ovakvu traljavu većinu vlada bi za opstanak trebala dati puno više”, neki građani su podržali štrajkaše.
‘Samo ih molim da nam kažu unaprijed’
Drugi nisu imali toliko razumijevanja za nastavnike i sindikalističke aktivnosti. “Roditelji i djeca im trebaju jasno poručiti da mogu štrajkati jer imaju podršku komesara iz sindikata, ali da nadoknade neće biti. Ako nastave kmečati, odmah im treba uvesti radnu obavezu”, “Uopće ne podržavam štrajk, ni škola, a još manje fakseva. Ti profesori su si svašta umislili, a svi znamo da imaju i privatne firmice i još dodatke od školarina, žao mi samo asistenata koji većinom sve odrađuju… ah naš obrazovni sustav i kurikulum su dno dna… to i svaka ptica na grani zna”, “Da su nastavnici tako revni na nastavi kao što štrajkaju, djeca bi nam puno više naučila u školi. Danas veliki broj nastavnika ne radi dobro, nitko ih ne kontrolira pa to koriste”, pisali su Zagrepčani.
Dio građana zbunilo je to trebaju li poslati djecu u škole ili ne. Prema naputku Vlade nastava se trebala normalno održavati, no neke škole izdale su obavijest da se nastava neće provoditi zbog štrajka. Kasnije su neke škole koje su originalno bile na popisu to demantirale, pa je došlo do dodatne konfuzije.
“Samo ih molim da nam kažu unaprijed da šaljemo djecu u školu ili ne. Dva sata vožnje javnim prijevozom uz tri presjedanja, pa ponovno to natrag, da bi im rekli da idu doma. A na pitanje hoće li dobiti neopravdano ako se netko od profesora pojavi nam nisu željeli dati direktan odgovor. Eto, nek štrajkaju, samo nek nam ne vozaju djecu“, poručila je jedna majka.
