Devetog travnja započelo je javno savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju, a trajat će do devetog svibnja. Javna rasprava burna je kako u medijskom prostoru, tako i u komentarima i prijedlozima na predložene izmjene. Najviše primjedbi podnio je Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH).
Iz SUH-a su naveli da je riječ tek o malom pomaku koji ne rješava ključne probleme – niske mirovine i loš omjer prosječne mirovine u odnosu na plaću, zbog čega hrvatski umirovljenici žive gore od europskog standarda. Posebno ističu neslaganje u projekcijama rasta mirovina – Vlada ranije najavljuje iznos od 800 eura do 2028., dok se sada u dokumentima navodi 750 eura.
SUH također traži da se dodatnih 12 mjeseci staža za majke računa kao posebni staž za ostvarenje prava na mirovinu, a ne samo za njezino izračunavanje, i da se to pravo retroaktivno prizna svim umirovljenicima od 1999. nadalje. Osim toga, predlažu spuštanje dobne granice za ostvarenje prava na dio obiteljske mirovine sa 65 na 50 godina, jer sadašnje rješenje najviše pogađa korisnike invalidskih i prijevremenih mirovina s malim primanjima.
Traže da se penalizacija ranije ukine
Predložili su i da se odredba o penalizaciji prijevremenog umirovljenja od 0,2 % po mjesecu primijeni retroaktivno na sve mirovine ostvarene nakon 1999. godine, kako bi se ujednačile velike razlike u postojećim penalizacijama koje trenutačno variraju od 0,10 % do 0,34 % mjesečno. Time bi se izjednačili uvjeti za sve korisnike, osim onih koji već imaju povoljniju penalizaciju od 0,2 %.
Također, SUH traži da se penalizacija ukine već sa 65, a ne tek sa 70 godina života, jer korisnici prijevremene mirovine u prosjeku imaju više radnog staža nego oni u redovnoj mirovini, što po njihovom mišljenju opravdava ranije uklanjanje penalizacije.
Uz to, predlažu i ujednačavanje bonifikacije (poticaja za kasnije umirovljenje) na 0,45 % po mjesecu, retroaktivno za sve umirovljenike od 2013. godine. Smatraju da bi posebno dugogodišnji osiguranici, koji su radili na slabo plaćenim poslovima, trebali imati pravo na isti poticaj kao i korisnici odgođene starosne mirovine, jer su sada često zakinuti s nižom bonifikacijom od 0,15 % po mjesecu.
Žele potpuno usklađivanje mirovina
SUH u javnom savjetovanju traži i da se mirovine usklađuju u potpunosti (100 %) prema povoljnijem indeksu rasta cijena ili plaća. Kao prijelazno rješenje predlažu omjer 90:10, umjesto trenutačno predloženog 85:15, podsjećajući da im je ranije obećano postupno povećanje tog omjera do punih 100 %.
Također predlažu povećanje mirovinskog faktora za obiteljsku mirovinu na 0,5 (umjesto 0,385) u slučajevima kada tu mirovinu prima samo jedan član obitelji stariji od 65 godina koji istodobno radi više od pola radnog vremena ili obavlja samostalnu djelatnost.
Za godišnji dodatak, SUH predlaže da se veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM) po godini staža, kako bi dodatak rastao s rastom cijena i plaća. Uz trenutačni AVM od 13,57 eura i prosječnih 32 godine staža, to bi značilo oko 430 eura godišnjeg dodatka – i dalje manje od prosječne mirovine, ali pravednije.
Žele novi način obračuna mirovine nakon dodatnog rada
Upozoravaju i na to da mnoge zemlje EU isplaćuju 13. ili čak 14. mirovinu, dok su hrvatski umirovljenici s manjim stažem već ostali zakinuti kod dosadašnjih jednokratnih dodataka. Stoga SUH traži da se za najugroženije umirovljenike zadrži sustav isplate jednokratnih pomoći.
Predlažu i mjeru koja bi mnogim umirovljenicima unaprijedila kvalitetu života, a riječ je o besplatnoj isplati mirovine putem pošte, jer mnogi umirovljenici ne mogu sami do banke ili bankomata, što ih izlaže prijevarama i riziku po zdravlje. Također se zalažu za novi način obračuna mirovine nakon dodatnog rada – umjesto da se koristi isti polazni faktor kao kod prve mirovine, predlažu primjenu novog faktora koji bi uzeo u obzir dob korisnika pri završetku dodatnog rada. Smatraju da bi to motiviralo umirovljenike na rad, jer bi mogli ostvariti povoljniju mirovinu.
SUH se protivi preračunavanju invalidskih mirovina u starosne, jer se time umanjuje prosječna mirovina i stvara iskrivljena slika o duljini radnog staža umirovljenika. Ističu da korisnici invalidskih mirovina često ne mogu pronaći posao kako bi stekli dodatnu godinu staža potrebnu za povoljnije preračunavanje, a riječ je uglavnom o ljudima s vrlo niskim primanjima, prenosi Mirovina.hr.
