U jeku najnovije eskalacije sukoba između Irana i Izraela, ideja o nuklearnom ratu više nije tek distopijska fikcija, već zabrinjavajući scenarij koji analitičari sve češće uzimaju u obzir. Prema izvještajima RAND Corporation, Iran navodno već raspolaže količinom visokoobogaćenog uranija dovoljnom za izradu tri do četiri nuklearne bombe snage usporedive s onima bačenima na Hirošimu.
Izrael, s druge strane, prema nekim procjenama ima do 80 termonuklearnih bojevih glava. U slučaju sukoba, posljedice bi bile nesagledive.
Dok zapadni izvori tvrde da je Iran na pragu izrade funkcionalne bojeve glave, Rusija i Kina poručuju da konkretnih dokaza za to nema, optužujući SAD i Izrael za širenje dezinformacija radi opravdanja potencijalne vojne intervencije, prenosi Slobodna Dalmacija.
Zoran Meter o američkim napadima na iranska nuklearna postrojenja: ‘Ništa nije kako izgleda’
Razorne posljedice
Analize zapadnih znanstvenih instituta predviđaju niz razornih posljedica u slučaju nuklearnog sukoba. U najgorem scenariju, Iran prvi napada – Tel Aviv bi bio epicentar eksplozije, pri čemu bi temperatura u središtu eksplozije dosegnula 5000 °C. U krugu od pet kilometara, poginulo bi 90 posto stanovništva, što bi značilo više od pola milijuna mrtvih samo u prvom valu.
Radioaktivni oblak proširio bi se prema Jordanu, Libanonu i Cipru, izazivajući ekološku katastrofu u regiji. Izrael bi odmah odgovorio nuklearnim arsenalom, a analize predviđaju da bi u Iranu poginulo dva do tri milijuna ljudi, dok bi dodatnih deset milijuna bilo teško ozlijeđeno.
U slučaju višestrukih detonacija, moglo bi doći do tzv. nuklearne zime – globalni pad temperature do 10 °C uslijed dimnih oblaka koji bi blokirali sunčevu svjetlost. Takav događaj doveo bi do urušavanja svjetskih poljoprivrednih lanaca i nestašice hrane.
Globalni udar
Ekonomske i geopolitičke posljedice bile bi jednako pogubne. Uništenje energetskih čvorišta u Iranu i Izraelu podiglo bi cijenu nafte na 500 dolara po barelu, što bi izazvalo globalnu recesiju. Europska unija bi, prema nekim projekcijama, mogla izgubiti i do 12 posto BDP-a.
Izbjeglički val bio bi golem – čak 15 milijuna ljudi krenulo bi prema Europi i Srednjoj Aziji, dok bi humanitarni sustavi u Turskoj i Jordanu kolabirali. U kaotičnom svijetu, nove sile bi pokušale iskoristiti vakuum: Rusija bi mogla intervenirati u susjednim republikama, Kina preuzeti Tajvan, Indija i Pakistan ponovo se sukobiti, a Turska širit utjecaj prema Balkanu.
NATO bi, prema analitičarima, aktivirao članak 5. tek kada bi radioaktivni oblak dosegao teritorij istočne Europe. No, prema riječima bivšeg šefa UN-ovih inspekcija Hansa Blixa, medicinska pomoć u takvom scenariju bila bi „iluzorna” – bolnice ne bi imale resursa ni protokole za liječenje milijuna ozračenih ljudi.
Zagrepčani su u slučaju atomskog rata u velikoj opasnosti: Pogledajte stanje skloništa po gradu
Europa i Hrvatska
Europa bi bila daleko od sigurnosti. Zapadni vjetrovi bi u roku od 72 sata prenijeli radioaktivne čestice do jugoistoka kontinenta. Hrvatska, prema simulacijama, ne bi ostala pošteđena – osobito regije poput Dalmacije i Istre koje bi bile pogođene taloženjem radioaktivnih čestica poput cezija i stroncija.
Ministarstva su navodno već izradila planove za prijem 20.000 izbjeglica s Bliskog istoka, uz uspostavu privremenih kampova u Slavoniji. Evakuacija više od 150 hrvatskih državljana iz Izraela također je među prioritetima.
Kontaminacija tla i mora ugrozila bi hrvatsku poljoprivredu i ribarstvo. Mliječni proizvodi i morski plodovi bili bi trajno opasni za konzumaciju. Turizam – najjača gospodarska grana – pretrpio bi gubitke od 70 posto, s dugoročnim posljedicama za proračun i lokalne zajednice.
Zatamnjenje budućnosti
Nuklearna zima spustila bi temperature i do 2 °C širom Europe, uzrokovala pad prinosa usjeva i izazvala skok cijena hrane za 50-70 posto. Električne mreže bi mogle pasti pod utjecajem elektromagnetskog impulsa, što bi paraliziralo bolnice i komunikaciju.
Hrvatska bi, kao članica NATO-a, sudjelovala u operaciji “Euro-ABC”, koja uključuje zračno praćenje radioaktivnih oblaka i distribuciju jodnih tableta. No stručnjaci upozoravaju – nijedna operacija ne može ublažiti sveobuhvatnu štetu nuklearnog sukoba.
Prema procjenama Federation of American Scientists, u prvoj godini nakon nuklearne razmjene život bi izgubilo više od 20 milijuna ljudi. Ekonomska šteta bi premašila 40 trilijuna dolara. U hipotetskoj završnici, možda bi jedina “pozitivna” posljedica bila – prestanak svih ratova. Ne zbog mira, već zbog činjenice da bi čovječanstvo bilo zauzeto isključivo preživljavanjem.
