Prema istraživanju portala MojPosao, čak 80 posto radnika u Hrvatskoj doživjelo je tzv. burnout ili sindrom izgaranja.
Glavni razlog koji ispitanici navode jest nedostatak priznanja za obavljeni posao, no tu su i brojni drugi čimbenici – prevelika količina radnih zadataka, nedostatak podrške nadređenih, učestale kritike, loši međuljudski odnosi, prevelika odgovornost te narušena ravnoteža privatnog i poslovnog života.
„Prevelika količina radnih zadataka, nedostatak podrške nadređenih osoba, učestale kritike od strane šefova, loši međuljudski odnosi, prevelika odgovornost u poslu i loša ravnoteža odnosno manjak ravnoteže privatnog i poslovnog života“, pojašnjava Alen Mrvac, glasnogovornik portala MojPosao.
Unatoč ozbiljnosti problema, polovica radnika nikada nije uzela bolovanje zbog iscrpljenosti. Stručnjaci upozoravaju da je mentalno zdravlje neodvojiv dio ukupnog zdravlja te da bi burnout trebalo tretirati jednako ozbiljno kao i druge bolesti.
Prepoznavanje simptoma nije jednostavno ni za liječnike obiteljske medicine. Osobe koje pate od burnouta često imaju smanjenu radnu učinkovitost, osjećaju se loše te ponekad prijavljuju i tzv. fantomske simptome poput bolova ili zasićenosti, uz istodobni osjećaj gladi.
Pravovremena pošteda od rada, upozoravaju stručnjaci, može spriječiti pogoršanje stanja, ubrzati oporavak i očuvati dugoročnu radnu sposobnost. Liječnicima se preporučuje da kod prvih znakova izgaranja radniku omoguće privremenu poštedu od posla te ga upute na psihološku obradu.
Zagrepčanima je dosta promjena zbog stranih radnika: ‘Odbijam to raditi u svojoj državi’
Simptomi burnouta
Sindrom izgaranja očituje se kroz niz fizičkih, emocionalnih, kognitivnih i ponašajnih simptoma.
Fizički: kronični umor, glavobolje, probavne smetnje, problemi sa spavanjem, smanjen imunitet i česte prehlade.
Emocionalni: osjećaj praznine, cinizam, bezvoljnost, razdražljivost, anksioznost, depresivno raspoloženje i osjećaj bezvrijednosti.
Kognitivni: poteškoće s koncentracijom, zaboravljivost, smanjena produktivnost, osjećaj krivnje i nisko samopouzdanje.
Ponašajni: povlačenje iz društva, izbjegavanje socijalnih kontakata, promjene u ponašanju, poteškoće s opuštanjem te povećana konzumacija alkohola ili cigareta.
Osobe pogođene burnoutom često se osjećaju preopterećeno, necijenjeno i bespomoćno, uz moguće osjećaje otuđenosti od kolega i posla. Stručnjaci poručuju da je pravovremeno prepoznavanje simptoma i traženje stručne pomoći ključno za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja.
Posljedice na privatni život
Ozren Širanović jedan je od Hrvata koji kažu da su doživjeli burnout. Svoj fokus usmjerava na vlastiti studio za tetoviranje i uklanjanje tetovaža. Odluka da se kvalitetno posveti vlastitom poduzetničkom projektu imala je posljedice na njegovo zdravlje i privatni život.
„Manjak koncentracije, manjak fokusa, nesanice. Normalno da se prelijeva iz poslovnog u privatno. Uvijek naši ukućani s kojima živimo, partner, djeca ili roditelji osjete. Ne možeš dovoljno dobro sakriti
Više nisam mogao. Da se radilo o tome da treba ostati, više nisam imao ni mentalni ni fizički kapacitet za gurati dalje. U jednom trenu, moraš stvarno podvući crtu i reći da je dosta, rekuperirati se, probati napuniti baterije i onda se vratiti“, ističe za RTL Danas.
