Prema riječima ekonomske savjetnice iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, mladi kod nas čine 28 % nezaposlenih, dok je europski prosjek između 18 i 20 %.
Čak 243 tisuće hrvatskih građana je na burzi, a tvrtke vape za radnom snagom. I to ne samo turističkim radnicima i građevinarima već i za informatičarima, piše Glas Slavonije.
U turizmu će ove godine nedostajati više od deset tisuća radnika, nekoliko stotina stručnih kadrova potražuju i u brodogradnji, a radne snage nedostaje i u prometu te u medicini. Čak ni informatičke tvrtke ne mogu popuniti svoje potrebe pa tako, primjerice, iz Osijek Software Cityja poručuju kako njihove tvrtke u ovom trenutku mogu zaposliti 200 kvalitetnih informatičara, da ih ima na tržištu rada.
“Uz prirodni odljev radne snage i visoku starosnu dob, odlaskom u mirovinu, najzamjećeniji je nedostatak kvalificiranih zidara, tesara, armirača, asfaltera, vozača, rukovatelja građevinskim strojevima”, kaže direktorica Pravnog sektora Gradnje Svjetlana Rupčić dodajući kako ne pomažu ni stipendije. Tako će u nedostatku radne snage morati posegnuti za radnicima iz inozemstva.
Tek trećina novca iskorištena za zapošljavanje mladih
Prezenter projekta BAGS4YOUTH, Nicola Catellani, pak kaže kako je situacija teška i u još nekim zemljama poput primjerice Italije gdje je nezaposleno 40 posto mladih.
U prošloj godini u Hrvatskoj su se najbrže zapošljavali konobari, kuhari, medicinske sestre, komercijalisti, doktori medicine i diplomirani pravnici, piše Dnevnik.hr.
Najsporije su, pak, do posla dolazili frizeri, fotografi, upravni referenti, novinari, politolozi i magistri filozofije.
Vlada na stolu ima i 66 milijuna eura Europske komisije iz inicijative za zapošljavanje mladih. Do sada je iskorištena tek trećina tog iznosa.
