Tvrtke studente ovog područja cijene kao suho zlato.
Domaća softverska industira raste brzinom munje, ali susreli su se velikom problemom. Naime, nedostaje im više od 1000 radnika, a kako kažu, rješavanju problema doprinjelo bi kada si se porezno rasteretile plaće IT stručnjaka.
Jedna tvrtka, koja se bavi proizvodnjom i dizajnom softvera, jedva pronalazi radnike.
“Mi da trenutno možemo naći još 50 zaposlenika sa znanjima koja su nam trenutno potrebna, oni bi apsolutno imali što raditi“, kazala je Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica Odjela ljudskih resursa u tvrtci Infinum.
Programeri se cijene poput suhog zlata: “Mi smo često u situaciji da moramo neke projekte i odbiti zato što jednostavno nemamo kapacitet i resurse da se to odradi”, dodala je Bulbuk Jergović.
Hrvatska IT industrija samo prošle godine prihodovala je više od 7 milijardi kuna, što je 10 posto više nego godinu prije toga, osim toga, rasao je i izvoz za više od 12 posto. Protekle godine rastao je i broj novootvorenih radnih mjesta, bilo ih je 1341, a zaposlenike vrbuju već na fakultetima.
“Nastojimo raditi s, praktički, svim vodećim tehnološkim ili kako se to kaže STEM fakultetima kroz neku suradnju studentsku na projektima, na ljetnim praksama da bi studente s jedne strane educirali da su spremniji za svijet rada, da tako kažem i s druge strane, naravno, da bi ih privukli”, rekao je Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum mobile-a
Ipak, bez obzira na to što su “tražena roba”, IT stručnjaci napuštaju zemlju, većinom, zbog boljih plaća. Isti problem imala je i Rumunjska, a riješila ga je kada je ukinula porez na dohodak na IT zaposlenike.
“To znači da poslodavac plaća isto kao što je i plaćao, ali da radnik ima više. Na taj način su osigurali veći broj IT stručnjaka u zemlji i njihov odljev u inozemstvo. To je jedna definitivno od mjera koje možemo i mi”, izjavila je Tajana Barančić, predsjednica Udruge izvoznika softvera CISEX.
“IT sektor već sad jako pati zbog takvih stvari, a mogao bi puno više vraćati državi u kojoj firme rade. Mislim da je to mjera koja sad već i kasni”, uvjerena je Bulbuk Jergović.
Ipak, njihovi pokušaji da se dogovore s Ministarstvom gospodarstva, ostali su bez odgovora.
“CISEX je radio izračune. Prije dva mjeseca smo ih poslali tamo nadležnim ljudima i nikad nismo dobili nikakav odgovor. Znači, porezna olakšica nije da tebi država nešto daje, to je situacija u kojoj država investira, odriče se dijela prihoda danas da bi sutra ubrala trostruko”, govori Barančić, pritom naglašavajući da se radi o industriji koja je i globalno konkurentna, piše Dnevnik.hr.
