‘Zajecova priča, uz Dinamo spoj je nogometne romantike i tragedije’ Sanjin Španović o pisanju biografije legende modrih

Izvor: Facebook

Velimir Zajec jedan je od najpoznatijih Dinamovih igrača ikada, a kako bi i buduće generacije upoznale lik i djelo ovog velikog nogometaša, nekadašnji novinar i TV voditelj, te sadašnji vlasnik tvrtke za savjetovanja Sanjin Španović odlučio je biografiju Zajeca, dovršiti i realizirati crowdfunding kampanjom. Za Otvoreno.hr otkrio je koliko je zadovoljan tijekom kampanje, ali i kad možemo očekivati biografiju na policama knjižare.

“Iznimno sam zadovoljan reakcijama i dosadašnjim tijekom crowdfunding kampanje. Ne govorim to samo zbog iznosa koji je do sada prikupljen, već zbog činjenice da su reakcije i broj prodanih primjeraka knjige, a da ona nije ni završena, pokazale da ideja koju me vodila kad sam kretao sa ovom akcijom bila ispravna.

Prvenstveno je to bila ideja zajedništva i duha Dinama koju Zajec njegova generacija predstavljaju u povijesti Dinama, kao i povezivanje sportske emocije sa marketinškim idejama. Tim više ova kampanja je meni odgovornost da posao pisanja te knjige kvalitetno privedem kraju, kao i dužnost da to ne bude samo jedna obična hrpa papira unutar korica na policama knjižare ili knjižnice, već povod druženja Dinamovaca diljem Hrvatske na promocijama knjige”, kazao je Španović.

Ima li u knjizi i kakvih kontroverzi, nekih tajni koje Vam je Zeko otkrio?

Velimir Zajec nije, jer sa njim još seriju razgovora nisam napravio. To planiram napraviti uskoro, na kraju procesa pisanja knjige. Ali, mogu reći da samo od više od dvadeset sugovornika s kojima sam do sada obavio razgovore, plus kopajući po brojnoj arhivi, saznao puno puno nepoznatih stvari, pa tako sam posebno istražio ulogu Velimira Zajeca u priznavanju Hrvatske od strane Grčke koju još moram istražiti i u samoj Ateni kad tamo odem.

Mislim da će knjiga, tako koncipirana da Zajecovi prijatelji i suigrači, treneri i drugi iz tog vremena bilo trenerske, bilo igračke, bilo direktorske karijere, otkriti i mnoge mnoge nepoznate stvari, ali i dati širi kontekst uspjeha i neuspjeha Dinama. Na kraju krajeva kroz to će se potvrditi moja prvotna ideja da je Zajecova priča uz Dinamo spoj nogometne romantike i tragedije.

Kada možemo očekivati knjigu na policama knjižara?

Kao i sve u današnje vrijeme i pitanje izdavanja knjige ovisi o aktualnoj epidemiološkoj situaciji. Situacija u Grčkoj je gora nego kod nas u Hrvatskoj, stoga mi je teško procijeniti kada ću moći otići tamo istražiti Zajecov dio karijere uz Panathinaikos i Grčku. Ipak uvjeren sam da ćemo u dogledno vrijeme imati knjigu gotovu i predstaviti je svim zainteresiranima, i da će ona biti kvalitetan proizvod sukladno očekivanjima mnoštva.

Možemo li u budućnosti očekivati i još neku biografiju legende Modrih u vašem angažmanu?

Imam nekih ideja i ponuda, ali korak po korak. Ajmo prvo završiti Zajeca, odraditi posao kako treba, a onda se lako dogovorim sa tim legendama. Meni osobno je to čast, a istodobno i veliki gušt.

Godinama ste bili veliki poznati javni kritičar Zdravka Mamića i Milana Bandića. Kako danas komentirate situaciju oko GNK Dinama? S obzirom da je preminuo gradonačelnik Bandić, a Z. Mamić je trenutno pod optužnicama i boravi preko granice, je li Dinamo po vama danas slobodniji nego prije nekoliko godina?

Kao što sam rekao pričao o Velimiru Zajecu je priča izmjenjivanja nogometne romantike i tragedije, ali svakom navijaču je Zajec jedna pozitivna priča i pozitivna emocija od 1982., povratka imena Dinamo, prve pobjede u Ligi prvaka. Upravo zato neću komentirati te stvari jer želim da prevladavaju upravo ti pozitivni osjećaji dok pričamo o knjizi. Naravno, moji stavovi su poznati i nisu se do promijenili ni za milimetar.

Kako komentirate tezu da bi udruga “Dinamo – to smo mi”, ljudi iz Futsal Dinama i pridruženi pojedinci i grupacije od Dinama napravili isto što i “Naš Hajduk” od nekada slavnog splitskog kluba?

Mogu samo kratko reći i jasno da su to gluposti koje su više puta demantirani. No, udruga ‘Dinamo to smo mi’ i ‘Futsal Dinamo’ imaju svoje odgovorne ljude koji komuniciraju sa javnosti pa nema potrebe da ja o tome pričam.

Kako komentirate velike uspjehe Dinama u posljednjih nekoliko godina, je li Zdravko Mamić “krivac” ili “zaslužan” za rezultate?

Meni taj bjegunac više nije bitan. Njega čeka šta ga čeka i ne želim o njemu više govoriti. Ponavljam moj stav je jasan i nije se promijenio ni za milimetar. Poznavajući ove igrače danas mogu im samo čestitati i zaželjeti puno sreće dalje, radi njih samih koji predstavljaju Dinamo igrama na terenu kako dolikuje prvotimcima našeg kluba.

Treba li Hrvatska nacionalni stadion i treba li to biti Dinamov stadion?

Moje osobno mišljenje da Hrvatskoj treba kvalitetna infrastruktura koja bi dodatno digla već visoku, ali često podcjenjenu kvalitetu Hrvatske nogometne lige. Nacionalni stadion mi je opća glupost koja se spominje u eteru kad treba pobjeći od stvarnih pitanja vezanih za stadion. Hrvatska nije samo Zagreb, već i ostali gradovi. A Zagrebu je potreban novi stadion na lokaciji sadašnjeg u Maksimiru, naravno bez megalomanskih prohtjeva.

Bavite li se još novinarskim poslom zapravo, povukli ste se iz voditeljske uloge dobro gledane emisije, možemo li očekivati povratak na velika vrata?

Ne, otišao sam iz novinarstva prije tri godine. Imam svoju malu savjetničku tvrtku i radim projekte koji su mi gušt i u kojima vidim širi društveni značaj. Tu mi je lijepo, puno učim, puno radim na sebi i puno toga istražujem. Sretan u tome i ne razmišljam o povratku u novinarstvo iako sve pratim iz prikrajka.

U vrijeme pisanja pitanja za intervju, preminuo je i legendarni Zlatko Cico Kranjčar. Smatrate li da bi upravo njegovo ime, možda, trebao nositi potencijalno novi stadion?

Užasno mi je žao toga što se dogodilo sa legendarnom devetkom Dinama. Mogu reći da je bio impozantna ličnost. Sjetim se često naših razgovora, pa i gostovanja u emisiji Veto kada mi je bio gost krajem 2014. Čuli smo se baš bili vezano za knjigu nedavno, bio je na moru. Imali smo jedan lijepi razgovor koji je na kraju od Zajecom otišao prema filharmoniji i Iranu koji sam i sam posjetio i o kojem sam volio razgovarati s njime.

Komentari