‘Div sa Šalate’ slavi 20 godina karijere: Znate li koje sve teniske rekorde drži naš najviši tenisač?

Foto: Damir Krajac / CROPIX

Ove godine Ivo Karlović obilježava 20 godina profesionalnog bavljenja tenisom. Popularni ‘div sa Šalate’ je, osim svoje visine, ostavio trag u svjetskom tenisu i zahvaljujući svom poznatom servisu, piše tportal.

U srpnju 2000. godine Karlović je debitirao za hrvatsku Davis Cup reprezentaciju. Relativno kasan početak karijere omogućio mu je da ju znatno produži.

Karlović se rano počeo baviti sportom, igranje košarke i danas mu je jedna od omiljenih razbibriga, a zadnjih godina okušao se i u hip-hopu.

“Počeo sam igrati tenis sa šest godina i, iskreno, nije mi se na početku sviđao jer ga nisam razumio. No poslije sam ga zavolio. Čekao sam da padne mrak kako bih sam mogao satima trenirati. A kad sam imao 11 godina, počeo je rat i bilo je još teže'” prisjetio se Karlović početaka karijere.

Premda je u profesionalce prešao 2000. godine, dugo mu je trebalo da se afirmira na ATP Touru, no malo-pomalo karijera mu je krenula u uzlaznom smjeru.

Godine 2002. protiv Argentine nastupio je u prvoj postavi hrvatske reprezentacije za Davis Cup, no izgubio je oba meča. Prvi značajniji rezultat na ATP-u ostvario je sljedeće godine. U 1. kolu Wimbledona izbacio je branitelja naslova Lleytona Hewitta. Prvi put u eri Opena i tek drugi put u povijesti netko je izbacio branitelja naslova u 1. kolu.

Visok čak 211 centimetara, Div sa Šalate s Reillyjem Opelkom dijeli prvo mjesto na ljestvici najviših profesionalnih tenisača u povijesti. Zbog visine je servirao iznimno brzo, a loptice su mu imale nepredvidljivu putanju. Na vrhuncu karijere smatralo ga se jednim od najboljih, a mnogi i najboljim serverom u profesionalnom tenisu.

U lipnju 2005. prvi put je igrao finale nekog turnira. Roddick ga je svladao u dva seta u Queens Clubu. Iste godine bio je član hrvatske reprezentacije koja je osvojila Davis Cup.

Prvi turnir osvojio je u igri parova. U veljači 2006. godine s Južnoafrikancem Chrisom Haggardom kao partnerom osvojio je US National Indoor Championships.

Godinu kasnije, u veljači 2007., Andy Murray pobijedio ga je u finalu Pacific Coasta, no ubrzo je uslijedilo Karlovićevo najuspješnije razdoblje u karijeri. Do kraja godine slavio je na Nottingham Openu i Stockholm Openu. Osvojio je turnire na zemlji, travi i tvrdoj podlozi, jedini uz Federera kome je to te godine pošlo za reketom.

Dobre igre nastavio je nizati i 2008. godine. U lipnju je obranio naslov u Nottinghamu, a 31. srpnja u trećem kolu Cincinnati Mastersa prvi put, iz sedmog pokušaja, svladao je Rogera Federera. Došao je do polufinala, u kojem je bolji bio kasniji osvajač Andy Murray.

Ubrzo nakon toga uslijedila je kontroverzna situacija s njegovim otkazom nastupa na Olimpijskim igrama u Pekingu. Neposredno prije početka Igara nastup je zbog bolesti otkazao SMS-om.

Kasnije te godine u osmini finala Madrida slavio je protiv Novaka Đokovića. Zanimljivo je da s njime, kao i s druga dva bivša broja jedan s ATP-ove ljestvice, Hewittom i Safinom, Karlović ima pozitivan omjer. S Đokovićem je igrao tri puta, a Div sa Šalate slavio je u dva navrata.

Potom je 2009. godine igrao četvrtfinale Wimbledona. U četvrtfinalu je u tri seta bolji bio Roger Federer. Karloviću je to bio najbolji plasman na nekom grand slam turniru u pojedinačnoj konkurenciji. Te godine nastupao je i za hrvatsku reprezentaciju za Davis Cup.

U veljači 2011. godine ispao je iz TOP 200 igrača, a sljedećih godina nije ostvarivao zapažene rezultate. Još jednom nije uspio nastupiti na Olimpijskim igrama. U travnju 2013. naglo je pao u nesvijest. Liječnici su ustanovili da se zarazio virusnim meningitisom.

Godine 2014. nastupao je u četiri finala. U svima je izgubio, no stalniji rezultati vratili su ga među 30 najbolje rangiranih tenisača svijeta. Godine 2015. osvojio je i svoj drugi turnir u parovima u Rosmalenu s Lukaszom Kubotom kao partnerom. Te sezone vratio se među TOP 20 ATP-ove ljestvice. Isto je ponovio sljedeće godine, u kojoj je u srpnju osvojio Hall of Fame Open, a u kolovozu Los Cabos Open.

Godine 2017. u prvom kolu Australian Opena odigrao je drugi najduži meč u eri Opena – pet sati i 15 minuta – u kojem je svladao Horacija Zeballosa u pet setova (6:7, 3:6, 7:5, 6:2, 22:20), pri čemu je zabio 75 asova i postavio rekord turnira. Došao je do trećeg kola te je ispao od Davida Goffina (3:6, 2:6, 4:6). Finale u Rosmalenu u lipnju je izgubio od Gillesa Müllera. Karlović je imao 38 godina, njegov suparnik 34, i to je bilo finale s najvišom ukupnom dobi suparnika u zadnju 41 godinu.

Godine 2018. postao je najstariji osvajač nekog ATP-ova Challengera kada je u Calgaryju slavio u dobi od 39 godina i sedam mjeseci. U siječnju 2019. godine na Maharashtra Openu je, s 39 godina i 10 mjeseci, postao najstariji finalist nekog ATP-ova turnira od 1977. godine.

Na ljestvici najviše serviranih asova u jednom meču Karlović drži pet od deset najboljih rezultata. Zabio je najviše asova od svih tenisača u povijesti. Na prvo mjesto liste svih vremena izbio je u listopadu 2015. godine, kada je pretekao Gorana Ivaniševića.

Godine 2011. Karlović je servirao tada najbrži servis u povijesti – loptica je putovala brzinom od 251 km/h. Rekord je 2012. godine srušio Sam Groth servisom brzine 263 km/h.

Karlović je već u poznim teniskim godinama pa se mnogi pitaju kada će u tenisku mirovinu. No on je dosad uglavnom otklanjao tu mogućnost.

Godine 2005. vjenčao se s Alsi, Amerikankom podrijetlom s Jamajke. Godine 2011. rodila im se kći Jada Valentina, 2017. sin Noah, a žive u Miamiju. Prošle godine Karlović je izjavio da mu se sve teže odvajati od obitelji zbog tenisa i da je neko vrijeme razmišljao o mirovini, u koju bi i otišao da nije uspio ostvariti neke zacrtane teniske rezultate.


Komentari