Hrvatska je srebrna, Vatreni su doprvaci svijeta. Mnogima to još zvuči nestvarno nakon svega što su proživljavali s reprezentacijom proteklih godina, nakon devastacije hrvatskog nogometa, nakon skandala, suđenja, incidenata, bojkota i inih inkriminirajućih i šokantnih zbivanja.
Hrvati sada mogu slaviti, mogu uživati, mogu se ponositi i moraju, onime što su Vatreni napravili za njih pa čak i oni gorljivi protivnici sustava i ‘križari’ koji su svo ovo vrijeme vodili bitku s HNS-om, pa čak i oni neka probaju zatomiti svoj osjećaj za pravicu i neka barem u miru svoga doma, u osami, proslave ovaj povijesni uspjeh.
Mnogi kažu i vjerojatno su u pravu, da se ovaj uspjeh možda neće ponoviti tako skoro. Polovica srebrnih Vatrenih vjerojatno neće biti ovdje za sljedeće Europsko prvenstvo, a novoj generaciji možda će trebati neko vrijeme da dostigne tu njihovu razinu, ako je uopće i dostigne.
Ipak, srebrni Vatreni živjet će u našim srcima dok smo živi. Suze najboljeg igrača Svjetskog prvenstva Luke Modrića i ‘izbornika svih izbornika’ Zlatka Dalića, Rakitićevo mobiliziranje svih Hrvata u svijetu, Subašićeve herojske obrane, Lovrenovu srčanost, Rebićevu borbenost, Vrsaljkovu neumornost, Mandžinu požrtvovnost, Vidinu neviđenu volju, Brozovićva čelična pluća, Perišićeve minijature i poteze, Strinićeve utakmice karijere, neka ove vrline zauvijek žive u nama.
Ova fotografija, fotografija je generacije. Povijesna, simbolično čak i okupana kišom, ova fotografija neka vam ostane zauvijek u sjećanju. Vatreni, vi ste nama zlatni!
Podsjetimo, hrvatska nogometna reprezentacija izgubila je u finalu Svjetskog nogometnog prvenstva u Moskvi od Francuske sa 2-4 (1-2).
Francuska je povela autogolom Marija Mandžukića u 18. minuti, na 1-1 poravnao je Ivan Perišić u 28., novo vodstvo Francuskoj osigurao je Antoine Griezmann u 38. iz 11-erca, da bi u nastavku “galski pijetlovi” preko Paula Pogbe u 59. i Kyliana Mbappea u 65. minuti stigli do vodstva od 4-1. Na konačnih 4-2 smanjio je Mandžukić u 69. minuti.
Drugo mjesto u Rusiji na najveći je uspjeh hrvatskog nogometa u povijesti, nadmašeno je treće mjesto iz Francuske 1998.Francuska je pak po drugi puta osvojila naslov svjetskog prvaka, prvi je proslavila upravo te 1998. na domaćem terenu kada je svladala Hrvatsku u polufinalu sa 2-1, a Brazil u finalu sa 3-0.
Hrvatska je odigrala hrabro finale u kojem je sreća ipak bila naklonjena Francuzima, posebno u prvom poluvremenu kada su samo dvaput ozbiljnije ušli u hrvatski šesnaesterac, a nagrađeni su s dva gola – autogol Mandžukića i iz vrlo dvojbenog jedanaesterca kojeg je nesigurni sudac Pitana nakon dugog provjeravanja ipak dosudio, a uopće nije bio siguran u svoju odluku. Nažalost, i prvom pogotku Francuza prethodio je slobodni udarac kojeg je praktički iznudio Griezmann, a Pitana je nasjeo na njegovu glumu. Nesreća u prvom poluvremenu odredila je tijek utakmice u nastavku jer su u drugom dijelu Francuzi došli do dva vrlo jeftina gola i Hrvatska više nije imala snage za veliki preokret.
Finale je Hrvatska otvorila smireno i odmah preuzela inicijativu na sredini terena, s nekoliko opasnih situacija pred francuskim golom. Francuzi su poveli u 18. minuti u svom prvom praktički prvom ozbiljnijem napadu. Griezmann je izveo slobodni udarac iskosa s desetak metara, a loptu je nesretno očešao Mandžukić i ona je odsjela u gornjem desnom kutu vrata Subašića. Bio je to prvi autogol na finalima svjetskih prvenstava uopće.
U 21. minuti Vida je pokušao glavom, a u 28. minuti Hrvatska je izjednačila nakon slobodnog udarca s lijeve strane Modrića nakon kojega su čak trojica hrvatskih igrača kombinirali u šesnaestercu sve dok lopta nije došla do Perišića, koji se namjestio na lijevu nogu i pogodio sami donji kut vrata Llorisa. U 35. minuti argentinski sudac Pitana je nakon vrlo duge konzultacije s VAR-om svirao jedanaesterac za Francuze nakon igranja rukom Perišića u našem šesnaestercu, a Griezmann je bio siguran s “bijele točke” – poslao je Subašića u jednu, a loptu u drugu stranu.
U 39. minuti udarac Rebića je blokiran u zadnjem trenutku, a potom je bilo opasno pred francuskim vratima, ali bez udarca na gol jer su pokušaji Lovrena i Vide također blokirani. Tako je prvo poluvrijeme završilo prednošću Francuza od 2-1, ali je Hrvatska potpuno dominirala i odigrala možda i najbolje prvo poluvrijeme na ovom mundijalu.
Drugo poluvrijeme započelo je šansom Rebića, koji je iskosa s lijeve strane uputio snažan udarac pod gredu koji je Lloris bravurozno obranio. U 52. minuti po desnoj strani je Mbappe prošao Vidu, ali mu je Subašić ušao u udarac i obranio. U 59. minuti Francuzi su ponovno iz ničega došli do gola. Nakon akcije Mbappea i Griezmanna do udarca je došao Pogba, Modrić je blokirao, ali je francuski veznjak opet prvi došao do lopte i preciznim udarcem pogodio desni kut hrvatskih vrata.
U 62. minuti Brozović je u zadnji trenutak spriječio da lopta dođe do Mbappea, ali je najbolji francuski igrač ipak došao do gola 65. minuti. Hernandez je dodao do Mbappea, koji je s udarcem s 25 metara iznenadio Subašića.
U 69. minuti Hrvatska postiže drugi gol nakon katastrofalne pogreške vratara Llorisa koji je pokušao driblati Mandžukića, koji ga je pročitao, postavio nogu i lopta je odsjela u mreži. U 78. minuti udarac Rakitića prolazi tik pored vratnice, a u 82. minuti ubačaj Kramarića ne uspijeva smiriti novoušli Pjaca u zadnjoj ozbiljnijoj situaciji na utakmici.
Ovim ishodom je izjednačen drugi najefikasniji finale u povijesti, po četvrti je put završni dvoboj okončan ovim rezultatom. Urugvaj je 1930. svladao Argentinu sa 4-2, 1938. je Italija sa 4- svladala Mađarsku, dok je 1966. Engleska sa 4-2 nadigrala Zapadnu Njemačku. Najefikasniji finale odigrali su brazil i Švedska 1958. u Stockholmu kada je bilo 5-2 za Brazil.
Zanimljivo, u moskovskom finalu je postignut jednak broj pogodaka kao i na prethodna četiri finala zajedno, 2002. brazil je svladao njemačku sa 2-0, 2006. su Italija i Francuska igrali 1-1, 2010. je Španjolska sa 1-0 bila bolja od Nizozemske, a 2014. Njemačka također sa 1-0 od Argentine.
