U ponedjeljak ujutro potres je probudio Zagrepčane. No, nije donio nova oštećenja na maksimirskom stadionu.
Za Sportske novosti to je potvrdio član Uprave Dinama Krešimir Antolić.
“Nema vidljivih i novih oštećenja na stadionu”, rekao je Antolić.
Objasnio je i kakvo je bilo stanje infrastrukture nakon prvog potresa u ožujku.
“Nakon preliminarnog pregleda u travnju te sveobuhvatnog stručnog pregleda stadiona koji je završen početkom srpnja, utvrđena su oštećenja na staklenoj fasadi sjeverne tribine, zatim na istočnoj i južnoj tribini, zbog čega su te tribine zatvorene za gledateljstvo. Najgora situacija je na istočnoj tribini jer su kao posljedica potresa popucali svi glavni poprečni nosači ispod uzdužne grede nad osloncima, a na tim mjestima su bili jedini konstruktivni dijelovi koji osiguravaju stabilnost na potres. Glavna konstrukcija istočne tribine nije sigurna niti za slučaj djelovanja potresa značajno manjeg intenziteta u odnosu na potres koji je prema seizmičkoj karti RH predviđen kao mogući. Zbog toga ta tribina do daljnjega mora ostati zatvorena i ne može se koristiti za sportske priredbe na stadionu.
Povećanje kapaciteta
Što se južne tribine tiče, ona nije imala dokazanu seizmičku otpornost na potres i mi smo, uz prethodno pribavljenu suglasnost gradske uprave, naručili projekt i dogovorili izvođenje potrebnih ojačanja konstrukcije, kako bismo mogli vratiti gledatelje na tu tribinu kada nam to epidemiološka situacija bude dozvoljavala. Prije neki dan su radovi i službeno završili i nakon tehničkog pregleda koji očekujem u prvim danima siječnja 2021. godine ova bi tribina trebala biti sigurna za gledatelje.
Time bismo postojeći kapacitet povećali za 3.900 mjesta i ukupno bi iznosio nešto preko 24.000 mjesta. To nam je bilo posebno važno radi licenciranja za iduću sezonu. Kako smo javno i objavili, ovi radovi, zajedno s troškovima projektiranja, imaju vrijednost od 1.600.000 kuna i plaćeni su iz Dinamove likvidnosti. Problemi oko staklene fasade sjeverne tribine otklonjeni su još u ljeto. Mogu zaključno reći da su zapadna, sjeverna i južna tribina sigurni za gledatelje, dok će istočna tribina do daljnjega biti zatvorena za gledateljstvo”, opširno je objasnio Antolić.
Otkrio je i koliko je Dinamo ukupno uložio u stadionsku infrastrukturu.
“U posljednjih godinu i pol dana Dinamo je uložio vlastita sredstva u obnovu terena br. 4 i 7, servisiranje terena 3., 5. i 6., obnovili smo 7.500 m2 plave trave oko glavnog terena za igru, obnovili smo kućice za igrače, postavili novu tribinu uz teren br. 3, te je u tijeku izgradnja sportskog balona za treninge u zimskim mjesecima, osobito za polaznike naše nogometne škole. Balon bi nakon pripremnih radova i dobivanja potrebnih atesta trebao biti postavljen u prvoj polovini siječnja 2021. Ukupna vrijednost svih radova, i onih na južnoj tribini i svih ovdje nabrojanih, iznosi 13,6 milijuna kuna vlastite, Dinamove, likvidnosti. Nisu ovo niti prva niti zadnja ulaganja Dinama u stadion, od 2008. do 2020. klub je uložio nešto manje od 100 milijuna kuna”, rekao je član Uprave Dinama.
Objasnio je i kako je stav vodećih ljudi kluba da stadion treba ostati na postojećoj lokaciji.
“Više je razloga za to, oni su povijesni, emotivni i poslovni. Podsjećam da je nadbiskup dr. Antun Bauer na inzistiranje akademske zajednice predao HAŠK-u zemljište na kojem je već 1912. godine niknulo nogometno igralište. Dinamo, kao nastavak i nasljednik Građanskog, je 1948. godine iz Koturaške preselio na Maksimir, a od siječnja 1952. pa do početka 90-ih godina Dinamo je bio katastarski vlasnik zemljišta i stadiona. Povijesni moment je ovime sasvim jasan, emotivan proizlazi iz svih godina života kluba provedenih u našem domu na Maksimiru, a poslovni svoje uporište ima u potencijalu lokacije i višestrukoj mogućnosti povrata investicije kroz sve njene prednosti. Što se drugog dijela pitanja tiče, postoje oprečna mišljenja.
Jedno je da je ovaj stadion, koji je još sredinom 90-ih godina projektiran u kapacitetu 50.000-55.000 gledatelja, nemoguće prilagoditi modernim značajkama stadiona novog doba. Drugo mišljenje svoj temelj ima u uloženih gotovo 100 miljuna eura i tezi da bi zbog toga bio “zločin” rušiti ga. Moje mišljenje je da ovaj stadion treba srušiti! Eventualno struka treba odgovoriti može li najmodernija od postojećih tribina, ona sjeverna s 35.392 m2 poslovnih prostora, opstati u kontekstu novog stadiona. Procjena je da bi rušenje stadiona koštalo 6,5-7 milijuna eura (s mogućnosti ponovnog korištenja materijala do 10%), a izgradnja novog stadiona kapaciteta 30.000 mjesta koštala bi između 50 i 55 milijuna eura. Dakle, rušenje i izgradnja novog stadiona bili bi između 56 i 62 milijuna eura”, objasnio je.
‘Ima sredstava za investiciju od 60-ak milijuna eura’
Kako kaže, jedini partner Dinama u procesu izgradnje novog stadiona je Grad Zagreb.
“Mi smo sve što je gradska uprava od nas tražila napravili, pa smo tako u ljeto 2019. godine izradili i gradskim službama predali Studiju programskih i prostornih potreba u sklopu novog stadionskog kompleksa u Maksimiru. Taj dokument je u osnovnim postavkama prepisan u program za natječaj koji je već nekoliko puta prezentiran javnosti od strane gradskih stručnjaka. Osnovne značajke tog dokumenta su: stadion kapaciteta 30.000 mjesta, s 300 VIP parkirališnih mjesta i 30 VVIP, press parking, parking za gledateljstvo na udaljenosti ne većoj od 1.500 metara od stadiona, sva mjesta sjedeća i natkrivena, fan shop, klupski muzej, dodatni komercijalni sadržaji na sjeveru, 2.000 VVIP na zapadu, 1.000 VVIP na istoku gdje je zamišljen kamp B momčadi sa svom potrebnom infrastrukturom, gostujući navijači na jugu. Zacrtana je i izgradnja objekata za gledatelje s invaliditetom (na 1.000 individualnih sjedalica 5 mjesta za smještaj gledatelja s invaliditetom i njihovih pratitelja), hospitality područja.
U ožujku 2020. godine klupska Skupština je i formalno donijela odluku o potrebi rušenja stadiona Maksimir i gradnji novog stadiona. Takva odluka je zapravo formalna pa i simbolička jer mi na to što tamo piše nemamo nikakvog utjecaja. Puno važnije bi bilo da je takvu odluku donijela Skupština Grada Zagreba, po mogućnosti konsenzusom svih političkih opcija. Nakon ovoga sve stoji”, izjavio je Antolić.
Otkrio je i koje je najidealnije rješenje o poslovnom modelu izgradnje i korištenja stadiona.
“Najidealnije rješenje je povrat vlasništva Dinamu, ali o tome da to nije moguće još smo u siječnju ove godine obaviješteni od strane gradskih službi. Međutim, jedno od boljih rješenja je davanje tzv. prava građenja zainteresiranom investitoru”, rekao je.
Rekao je i kako unatoč krizi na financijskim tržištima ima sredstava za investiciju od 60-ak milijuna eura.
“Svakako da na financijskim tržištima unatoč krizi ima sredstava za investiciju od 60- ak milijuna eura. Najvažnije je donijeti odluku, odabrati moguće modele, odrediti ulogu Dinama i krenuti u realizaciju”, zaključio je Antolić.
