ON JE PRAVI VETERAN ZAGREBAČKE SCENE GRAFITERA i otkrio je sve što morate znati o grafitima u metropoli (FOTO)

Facebook/Samir Utegurovich

Grafiti su neminovno simbol Zagreba i njegova prepoznatljivost, neshvatljiva je stoga pasivnost gradskih institucija u vezi potpore ovog oblika umjetnosti, ujedno i važnog čimbenika identiteta grada, kao što je to običaj u većini europskih prijestolnica…

Da se mentalitet građana i stavovi prema grafitima pozitivno mijenjaju potvrdio nam je, sada već veteran zagrebačke scene grafitera; Kruno, koji crta pod pseudonimom “Thorn”. Tome svjedoči i posljednji primjer rušenja kultnog zida u Branimirovoj.

>>>ULIČNU UMJETNOST ZAMIJENILE REKLAME! Sviđa li vam se novi ‘look’ Branimirove? (FOTO)

“Iznenadilo me koliko ljudi je bilo razočarano kad je zid srušen. Izgleda da su ljudi zaista bili oduševljeni Branimirovom, značila im je nešto i to me razveselilo. Na koncu su se najmanje grafiteri brinuli oko toga, jer smo mi u pravilu navikli na uklanjanje naših radova”, kazao je Kruno i istakao kako se mišljenje društva o grafitima drastično popravilo od primjerice 10 do 15 godina unazad. “Ljudi su tada na grafite uglavnom gledali negativno, a sada nam za vrijeme crtanja prilaze i čestitaju, daju podršku i samoinicijativno donose hranu i piće. Nerijetko imaju i sugestije oko toga kako bi nešto trebalo izgledati”, zadovljan je Kruno činjenicom kako su ljudi napokon počeli razlikovati očitu razliku između grafita, u kojeg je netko uložio svoj trud, vrijeme i novac, od običnog šaranja po fasadama.

Toj tvrdnji idu u prilog i komentari građana po društvenim mrežama punih hvale na nedavno održan “jam” kod Medike. Malo je reći kako su ljudi oduševljeni itekako osvježenim i kreativnim izgledom zidova u blizini hotela Westin.

  

Društvo je dakle, napokon dokučilo o čemu se radi, tako da je onaj toliko puta upotrebljen kliše u medijima; “grafiti – umjetnost ili vandalizam”, posve razjašnjen.

Međutim čini se da je taj kliše i dalje prisutan kod vodećih gradskih institucija, budući da i dalje nema gotovo nikakvog organiziranog prostora za legalno crtanje. Grafiteri stoga nisu toliko nezadovoljni već najavljenim rušenjem Branimirove, koliko činjenicom da alternativnog ili novog (od mnoštva zidova u gradu) prostora za crtanje – i dalje nema.

“Samo na rotoru može crtati tko god želi. Imamo dogovor jedino sa nekim školama gdje nam je dopušteno crtanje. A mjesta ima “k’o u priči”; primjerice samo u Novom Zagrebu ima pregršt garaža, prastarih zgrada i zidova. Pa recimo prostor kod kampusa Borongaj… Sve u svemu, može se crtati 15 godina, a da nitko nikoga ne precrta”, ističe temeljni problem Kruno i navodi kako bi se po tom pitanju trebalo konačno nešto poduzeti i pronaći zajednički jezik sa nadležnim institucijama. Kaže kako slično mišljenje ima većina zagrebačkih grafitera.

“Premda bilo je dosad i dosta pozitivnih primjera suradnje, recimo kada su se oslikavali stari tramvaji motivima Dinama. To valjda ovisi o izborima. Naime, uvijek se prije izbora mladima daje sve; grade se skate parkovi i češće se dopuštaju crtanja. A kad prođu izbori, onda opet četiri, pet godina ništa”, ističe uobičajen trend Kruno.

[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Krajem svibnja u dvorištu Studentskog Centra održan je sjajan događaj pod nazivom “Proljetno prašenje”, gdje su osim poznatih lica sa nacionalne grafiterske scene sudjelovali i umjetnici iz Njemačke, Brazila, Mexica i Francuske. Osim fantastičnih novih djela, ostvarena su i nova te učvršćena stara prijateljstva: “Dečki iz Brazila prespavali su kod mene i bili su naprosto oduševljeni Zagrebom i dobrodošlicom koju smo im priredili. Razmijenili smo dresove Dinama i Corinthiansa, a jedan dečko je čak iz zahvalnosti na ruku istetovirao riječ “Hvala””, ističe Kruno fenomenalan odnos domaćih i stranih grafitera koji nije od jučer, a momci iz drugih krajeva svijeta o Zagrebu i gostoprimstvu na koje su naišli imali su samo riječi hvale.[/box]

Na koncu smo pitali koje je rješenje gorućeg pitanja; nedostatka prostora za popularan način umjetničkog izražavanja, a i onog negativnog dijela koji se neopravdano poistovjećuje s grafiterima?

>>>Imenovan interventni tim za uklanjanje nepodobnih grafita: ‘Beč je primjer koji treba slijediti’

“Rješenje je poprilično jednostavno. Treba osigurati puno više mjesta gdje se smije crtati, a s druge strane onima koji šaraju po recimo Crkvi sv. Katarine, ili ostalim dijelovima kulturne baštine treba “lupit” takvu kaznu da se ne oporave sljedećih pet godina“, smatra Kruno i dodaje: Štoviše, veći prostor pod grafitima u budućnosti bi mogao postati i turistička atrakcija Zagreba. Kao primjerice u brazilskom Sao Paulu, gdje je cijela jedna ulica, u potpunosti prekrivena grafitima (Batmanova aleja), turistima iznimno zanimljiva.”

 

 


Komentari