ZA LJUBITELJE KULTURE I UMJETNOSTI: Odlična zagrebačka ponuda vrhunskih izložbi svjetskih i domaćih umjetnika

Zagreb ugošćuje vrhunska djela poznatih svjetskih i domaćih umjetnika.

Uživajte u remek-djelima!

  • Sfinga velegrada

sfinga-velegrada

Muzej suvremene umjetnosti Zagreb od 1. listopada do 31. siječnja 2017. predstavlja putujuću izložbu Salon de Fleurus kao dio muzeološkog koncepta kontinuiranih promjena unutar postava Zbirki u pokretu, propitujući složenu mrežu suodnosa modernosti i suvremenosti, nacionalnog i internacionalnog.

Kao jedan od pratećih programa Salona de Fleurus, a upovodu 100. obljetnice Proljetnog salona (1916-1928), najvažnije manifestacije hrvatske umjetnosti između dva rata, istodobno će se u stalnom postavu predstaviti izložba Sfinga velegrada, vrhunska djela modernizma u zbirkama MSU-a.


Na njoj će prvi put kao cjelina biti izloženo četrdesetak djela velikana hrvatske međuratne umjetnosti poput Milivoja Uzelca (prema čijem smo remek-djelu Sfinga velegrada iz 1921. nazvali izložbu), Milana Steinera, Vilka Gecana, Marijana Trepšea, Vladimira Becića, Marina Tartaglije, Lea Juneka, Sonje Kovačić-Tajčević, Kamila Ružičke, Save Šumanović i dr. koji se čuvaju u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, od kojih mnoga nisu dugo izlagana.

Informacije o ulaznicama.

  • Art Eco / Višak

art-eco-visak

Art Deco i Art Eco nisu slučajne izvedenice po zvučnosti. Štoviše, povezuje ih činjenica da je upravo Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih (dekorativnih, kako kažu Francuzi) umjetnosti, organizator ove izložbe, udruženje koje u svojoj domeni ima čak 17 registriranih područja umjetničkog djelovanja. Zamišljena bijenalno, izložba ART ECO (Umjetnost ekologije) ima ove godine u podnaslovu temu VIŠAK.

VIŠAK, kao podtema ove izložbe pod spretnim je prstima i maštovitim koncepcijama postao osnovni gradbeni materijal. Stvaraju se novi pačvorki, krpenjače/zakrpice, redizajniraju stolnjaci, reinterpretira čipka. Stari mehanizmi postaju nove lutke, pur-pjena oblikuje skulpture, a kaširani papir nakit. (…) Krpež kuću čuva, stara je i mudra poslovica za nove mlade obitelji, dok je preusmjereni višak iz otpada u umjetnost radosni dobitak jednak onom pronalasku skrivenog blaga.” (Branka Hlevnjak, iz predgovora)

Autor koncepcije: Davor Klarić

Kustosica i selektorica izložbe: Branka Hlevnjak

Izlažu: Ivana Bakal, Matea Banoža Blažević, Zdenka Bilušić, Boris Boduljak,Gordana Čep, Anastazija Debelli, Smiljka Franjić, Igor Galaš, Hrvoje Grgić,Tatjana Grgurina Vučetić, Jadranka Hlupić Dujmušić i Petra Krpan, Ruža Hodak, I-GLE (Nataša Mihaljčišin i Martina Vrdoljak Ranilović), Višnja Iris, Ivan Ivan, Vesna Jakić, Nataša Jeletić, Koraljka Kovač i Silvia Kranjec, Dubravko Jelinek, Vesna Kolobarić, Eta Linčir, Eva Lumezi Šimatović, Alan Matuka, Zlatko Odrčić, Margareta Peršić, Petra Podnarčuk, Katarina Radošević Galić, Ranka Radović, Renata Svetić, Sanja Šebalj, Biserka Šipek, Mario Treščec, Marijana Županić Benić.

Izložba će se moći pogledati do 21. listopada, radnim danom od 10 do 20 sati, subotom od 10 do 13 sati. Nedjeljom i praznicima galerija je zatvorena. Ulaz na izložbu je slobodan.

  • Smotre folklora i simboli identiteta

smotra-folklora

U Etnografskom muzeju od 16. lipnja do 31. listopada 2016. imate priliku razgledati izložbu Smotre folklora i simboli identiteta. 

Međunarodna smotra folklora sljednica je smotri hrvatske seljačke kulture u organizaciji Seljačke sloge, kulturno prosvjetne organizacije Hrvatske seljačke stranke, koje su od 1930-tih do 1950-tih održavane diljem Hrvatske. Uz Seljačku slogu bilo je i drugih organizatora smotri folklora, a u pripremama i osmišljavanju sudjelovali su i istaknuti stručnjaci: etnolozi, folkloristi, muzikolozi, koreolozi.

U svom dugom postojanju, smotre su odražavale mijene koje je doživljavalo hrvatsko društvo i kultura u cjelini, posebice promjene ideologija i politika. U današnje vrijeme brojna folklorna društva okupljaju mnoštvo članova svih uzrasta koji na sceni prikazuju tradicijsku kulturu i folklor. Njihova djelatnost s vremenom se pretvorila u najmasovniji oblik tzv. kulturnog amaterizma u nas. Tradicijska kultura i folklor uporišta su i simboli identiteta, pa su stoga podložni utjecajima vladajućih politika. Suvremena svjetska i hrvatska kulturna politika, predvođena akcijama Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), predstavlja i promiče baštinjene vrijednosti svih naroda i kultura i pridonosi nastojanjima da se u globaliziranom svijetu sačuvaju kulturne različitosti.

Prema riječima Katarine Bušić, izložba troje koautora iz različitih ustanova/institucija vezana je uz održavanje jubilarne 50. Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, s ciljem problematiziranja i prezentacije folklornog stvaralaštva u Hrvatskoj. Kritički analiziran utjecaj politike i drugih društveno-povijesnih okolnosti tijekom 20. st. i početkom 21. st. pružit će široj javnosti novi i drugačiji uvid u fenomen folklornog stvaralaštva i pripadajućih elemenata tradicijske kulture, posebno narodnih nošnji, ukazujući pomoću odabranih tema i predmeta na promjenjivost i dinamičnost kulture i nacionalnih, zavičajnih, lokalnih i pojedinačnih identifikacijskih procesa.

Radno vrijeme: uto-pet: 10:00 – 18:00, sub-ned: 10:00 – 13:00.

  • Molekule koje su promijenile svijet

molekule

Izložba Molekule koje su promijenile svijet posvećena je molekulama koje su mijenjale nas život, kulturu i društvene tokove. Uz pomoćstereoskopskog 3D-prikaza strukture molekula te dodatnih informacija prikazani su ne samo njihova izuzetno zanimljiva povijest, svojstva i upotreba veći česti sukobi teorije i primjene, očekivanja i rezultata koji prate tijek znanstvenih otkrića.

Izložba traje od 1. lipnja do 23. listopada 2016. 

Neke od prikazanih molekula poput vode i ugljičnog dioksida postoje od samih geoloških početaka Zemlje, dok su druge poput polietilena i DDT-ja nastale u kemijskim laboratorijima. Neke imaju sasvim jednostavne strukture sastavljene tek od nekoliko atoma, a druge su toliko komplekse da su kemičarima trebale godine da ih priprave metodama kemijske sinteze. Ipak, svima je zajedničko da su mijenjale i još uvijek mijenjaju naš život, društvo, povijest te način na koji vidimo svijet i razmišljamo o njemu.

Dvije su molekule osobito utjecale na razvoj novih tehnologija koje mijenjaju svijet i imat će veliku ulogu u budućnosti, DNK i fuleren, čije je razumijevanje pokrenulo razvoj molekularne biologije i nanotehnologije.

Izložak Quintessence posvećen je DNK-u i njegovoj ulozi u genetici i nanotehnologiji, dok instalacija Vidjeti nevidljivo na interaktivan način prikazuje svijet nanočestica i nanomaterijala.

Centralni dio izložbe čine 3D projekcije 25 molekula koje su utjecale ne samo na razvoj kemije i znanosti općenito, nego također na povijest i društvo, na razvoj civilizacije.

Projekt je koncipiran tako da popularizira kemiju i istovremeno prikaže na koji način su određena otkrića usmjeravala razvoj znanosti i društva. Uz projekcije molekula i osnovne podatke o molekularnoj strukturi, posjetitelj interaktivno bira i dodatne informacije o otkriću, povijesti, svojstvima i društvenom utjecaju pojedine molekule.

Izložba je namijenjena svima, ne zahtijeva predznanje, a zamišljena je kao inspirativni uvid u kemiju svima poznatih molekula. Istovremeno daje pregled važnih povijesnih događaja i društvenih promjena na koje je otkriće ili upotreba predstavljenih molekule utjecala. Stoga je izložba zanimljiva ne samo sa znanstvenog stajališta već i zato što stavlja kemiju u društveni kontekst.

  • Abeceda novca – interaktivna izložba za djecu o svijetu novca

abeceda-novca

Interaktivna izložba Abeceda novca namijenjena je djeci starijoj od 8 godina, a podučava osnovama financijske pismenosti. Izložbu možete pogledati od 21. veljače 2015. do 23. travnja 2017. godine.

Interaktivna izložba Abeceda novca namijenjena je djeci starijoj od 8 godina, a podučava osnovama financijske pismenosti. Stoga je zanimljiva i svim generacijama posjetitelja.
Izložba govori o povijesti novca, njegovoj funkciji kao sredstvu razmjene, izradi i distribuciji, o vrijednostima, različitim vrstama trgovine, siromaštvu, štednji, ulaganjima…
Kroz igru, na jednostavan i interaktivan način, uči se kako se ispire zlato, otplaćuje kredit, što se dogodilo pohlepnom kralju Midi, kako se formira cijena proizvoda, što su dionice, a što pravedna trgovina…. i još mnogo toga.

Novac je sveprisutna tema u svijetu odraslih. Djeca obično dolaze u doticaj s novcem u ranoj dobi kada ga dobiju na dar od članova obitelji ili kao džeparac. S obzirom na sveprisutnost novca, bitno je djeci dati priliku da se upoznaju s osnovnim pojmovima o novcu pa čak i upravljanjem financijama, tako da od rane dobi mogu razviti odgovoran odnos prema novcu.
Abeceda novca funkcionira kao velika igra. Djeca dobivaju elektronsku bankovnu karticu na osobni račun koji sadrži početni kapital. Prilikom posjeta postajama na izložbi, djeca imaju priliku kroz igru sudjelovati u važnim procesima protoka novca. Mogu obavljati razne poslove kako bi novac zaradili, mogu ga trošiti na usluge i robu te uštedjeti.

Na opipljiv i aktivan način djeca upoznavaju funkciju i ulogu novca u našem društvu. Multimedijalni kviz na postajama pruža djeci priliku da testiraju novostečeno znanje i da zarade novac “intelektualnim radom”. Primjena interaktivnih postaja omogućuje ciljano i samostalno učenje.

Školski kurikulumi u mnogim zemljama potiču djecu na stvaranje vlastitog mišljenja, donošenje odluka i kritičko razmišljanje. Takve životne sposobnosti (ne samo financijske) važne su podjednako za mlade i za odrasle i mogu se razvijati i u kontekstu ove izložbe.

  • Drugi – pravi prostor

drugi-plavi-prostor

Slikarstvo je medij koji nudi umjetniku brojne mogućnosti, a jedna od njih je stvaranje jedinstvenog sustava znakova, tj. vizualnog jezika kojeg oblikuje umjetnik.

Takav jedinstven sustav simbola, znakova i oblika kojeg možemo nazvati i vizualnim svijetom Jelene Bando fokusiran je, i istraživački i likovno, na Drugog. Taj odnos s Drugim kojeg suvremena teorija definira kao pojam koji problematizira interakciju osobe s osobom, ali i kao problem vremenski i prostorno daljinske komunikacije među kulturama postao je glavna tema njezina stvaralaštva. No, kako bismo vam tu fascinaciju približili potrebno je referirati se na neke njezine ranije cikluse.

Ciklus radova naslovljen “Drugi” nastao je kao rezultat njezina istraživanja direktno potaknutog osobnim iskustvom susreta s kulturom Drugog, s udrugom imigranata s otoka Guadalupe koje je umjetnica upoznala u Parizu. Upravo taj susret postaje tema koju umjetnica nadograđuje smještajući te odabrane likove, pripadnike neke druge kulture, u imaginarne krajolike nadograđujući time vlastiti pogled na Drugoga. Već u sljedećem ciklusu “Susreti u nestajanju” umjetnica odabire zajednice koje su u opasnosti da njihov tradicijski način života bude ugrožen izvanjskim utjecajima kako bi izrazila vlastiti stav o takvoj potencijalnoj transformaciji. Ovoga puta Drugog, te odabrane zajednice, upoznaje isključivo posredstvom različitih medija (interneta, knjiga, fotografija …), a sam susret s njima inicira fikcionalno kroz crteže kojima artikulira vlastiti komentar zamijećene situacije. Imaginarni krajolik je i dalje prisutan.

No, s ciklusom Pravi prostor umjetnica radi jedan značenjski zaokret. Vlastiti pogled na Drugoga ovoga puta razrađuje zamjenjujući imaginarni krajolik svojim stvarnim životnim prostorom. U tom suptilnom balansiranju na granici realističnog i imaginarnog stvoren je novi vizualni svijet kojem ni ovoga puta ne manjka ni začudnih ni realističnih referentnih točaka poput ljudske figure, biljaka i životinja. Toliko puta spomenuti Drugi ovoga je puta pronašao svoje sigurno mjesto u ugodnoj svakodnevnici umjetnice, u interijeru njezina stana okružen stvarnim motivima iz njezina života. (Morana Matković)

Izložbu možete pogledati do 23. listopada.

O autorici:

Jelena Bando je akademska slikarica, koja je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu završila 2012.godine. Studijski i rezidencijalno je boravila u Njemačkoj (Wurzburg, Berlin) i Francuskoj (Pariz). Izlagala je na dvanaest samostalnih izložaba u Hrvatskoj, Njemačkoj, Švedskoj, i Francuskoj i na tridesetak skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je dvaju nagrada za crtež i grafiku (Galerija SKC, Beograd; 15. bijenale crteža, Beograd). Tijekom 2013. godine pokrenula je projekt 36 Mountains, koji je izrastao u poznati festival ilustracije.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

  • Izložba U potrazi za dalmatinskim neandertalcima

u-potrazi-za-dalmatinskim-neandertalcima_439x768

Organizator Izložbe: Arheološki muzej Zadar,  Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Autori izložbe: Natalija Čondić (Arheološki muzej Zadar), Ivor Karavanić (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

Suradnici na izložbi: Ivan Čondić (arheološki muzej Zadar), Mario Duka, Muzej grada Kaštela

Fotografije: Nera Meštrović, Fred Smith, Nikola Vukosavljević, Kruno Zubčić

Mjesto i vrijeme održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, 20. 09.- 23. 10. 2016.

Koordinator izložbe: Ozren Domiter (Arheološki muzej u Zagrebu)

Koordinator edukativnih aktivnost: Zorica Babić (Arheološki muzej u Zagrebu)

Tehnička realizacija u Arheološkom muzeju u Zagrebu: Vedran Mesarić i Ivan Troha

Izložba U potrazi za dalmatinskim neandertalcima zamišljena je kao dio završne prezentacije rezultata rada na znanstvenom projektu „Kasni musterijen na istočnom Jadranu – temelj za razumijevanje identiteta kasnih neandertalaca i njihovog nestanka“, voditelja dr.sc. Ivora Karavanića. Projekt u trajanju od tri godine (2013.-2016.) financirala je Hrvatska zaklada za znanost, a rezultat je međunarodne suradnje više institucija.  Jedan od suradnika na projektu bio je Arheološki muzej Zadar, te su izložbu zajednički osmislili i realizirali Natalija Čondić, viša kustosica Arheološkog muzeja Zadar i Ivor Karavanić, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Glavni je cilj projekta bio istražiti kasnu fazu boravka neandertalaca, tj. kasni musterijen u Dalmaciji, sustavnim istraživanjem lokalnih nalazišta srednjeg paleolitika te obradom problematike prilagodbe, identiteta i života neandertalaca u ovim krajevima.

Izložbom su stoga predstavljeni rezultati istraživanja i rekognosciranja više dalmatinskih arheoloških lokaliteta na kojima je ustanovljena musterijenska kultura – kultura srednjeg paleolitika koja se u Europi vezuje uz neandertalce: Mujine pećine kod Kaštela, Velike pećine u kanjonu Kličevice kod Benkovca, podvodnoga paleolitičkog nalazišta u Resniku kraj Kaštel Štafilića, prostora između Ljubačkog zaljeva i Posedarja te lokaliteta na otocima. Po prvi put je izložena arheološka građa pronađena tijekom ovih  iskopavanja, kao i novi rezultati apsolutnog datiranja (određivanja starosti) srednjeg paleolitika Dalmacije. Osim navedenoga, izložba donosi i pregled istraživanja paleolitika u Dalmaciji te utemeljena saznanja o životu neandertalaca i značajkama njihove kulture na tom prostoru.

U svrhu poticanja suradnje stručnjaka s institucijama koje djeluju na području na kojem se istraživanja provode, izložba je prvi put otvorena u Zavičajnom muzeju u Benkovcu. Tako je zahvaljujući istraživanjima jednog od važnijih nalazišta predstavljenih izložbom – Velike pećine u  Kličevici blizu Benkovca – lokalno stanovništvo bilo u prilici upoznati dio najstarije prošlosti svoga kraja, a od 20. 09. do 23. 10. 2016. Izložba će biti predstavljena i zagrebačkoj publici u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Izložbu prati ilustrirani katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.

  • Izložba Ljepota nije dovoljna

ljepota-nije-dovoljna

S izrazitom lakoćom Marija Koruga svoj je slikarski i crtački poriv i temperament prometnula u materijalnu i haptičku dimenziju, stvarajući ciklus od šest koloristički bogato razrađenih i iznimno komunikativnih apstraktnih djela. Strukture kružnih objekata, njihovih caklastih površina, animiranih raznolikim intervencijama, određene su unutarnjom logikom, koja uspostavlja posve različite, a opet, unutar cjeline ciklusa, dosljedne kompozicije.

Pojedini se radovi baziraju na kolorističkoj kondenzaciji, monokromizaciji ploha; drugi se, pak rastvaraju u ritmičnim i dinamičnim odnosima, koje autorica gradi na sebi svojstven način poigravanja s varijabilnim mogućnostima preklapanja planova slike, koja se iz druge prometnula u treću dimenziju. Preklapanje postiže prozračnim prijelazima, naglašenim akcentuiranjem i kontrastiranjem, i drugim likovnim postupcima.

Marija Koruga rođena je 1988. u Zagrebu. 2012. završava studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu. Izlagala je na brojnim skupnim i nekoliko samostalnih izložbi.

Izložbu pogledajte do 23. listopada u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika.

  • ALBERTO GIACOMETTI: Skulpture, crteži, litografije “Portreti sadašnjosti”
FOTO: artblart.com
FOTO: artblart.com

U okviru ciklusa “Najveći kipari 20. stoljeća”, nakon sjajnih izložbi Miróa i Rodina, Umjetnički paviljon u 2016. predstavit će i velikoga virtuoza kiparstva – Alberta Giacomettija (1901. – 1966.). Posjetitelji će u Umjetničkom paviljonu imati jedinstvenu priliku vidjeti Giacomettijeva djela posuđena iz francuske Fundacije Maeght – dvadesetak crteža, isto toliko litografija te skulpture.

Skulpture, poznatije kao Giacomettijevi “tanki ljudi“, po kojima je ujedno i globalno prepoznatljiv, karakterizira hrapava, gotovo hrđava površina, a njihova izdužena torza, glave, ruke i noge, reducirani su na najstriktnije prikaze, te na taj način gotovo dovedene do lomljivosti. Već na prvi pogled u “tankim ljudima” iščitava se snažna metaforika – uviđa se kako se kipar koristio prikazom ljudske egzistencije bez radosti i značenja. Potonje je rezultat kiparovog prijateljstvo sa filozofom Jean-Paulom Sartreom i povezanost Giacomettijevih skulptura sa temama Sartreove egzistencijalističke filozofije.

Iako je sam Giacometti tvrdio da nije vodio računa o filozofskim implikacijama svojih djela danas te skulpture, možda više nego ikada, korespondiraju sa suvremenošću u kojoj se ljudi bore za egzistenciju – često i za goli život. Upravo stoga je izložba koncipirana u suglasju s trenutkom koji proživljava recentna Hrvatska i Europa. Odatle i sam naziv izložbe “Portreti sadašnjosti”.

Riječ je o skulpturama “Žene iz Venecije” – ciklus od devet monumentalnih skulptura kojima se umjetnik 1956. proslavio na Bijenalu suvremene umjetnosti u Veneciji te skulpturi “Čovjek koji hoda” – amblematskom remek-djelu koje do danas drži prvo mjesto na ljestvici najskupljih skulptura. Naime, riječ je o djelo koje je prije nekoliko godina na Sothebysovoj aukciji u Londonu prodano za 104 milijuna dolara!

Projekt, specifično osmišljen za hrvatsku publiku, potvrđuje važnost Zagreba kao europskoga kulturnoga središta. Autorstvo izložbe i izbor djela potpisuje Jasminka Poklečki Stošić.

  • Izložba Što je pejzaž bez čovjeka?

pejzaž

Slikarica Mirjana Dolenčić posjeduje istančan osjećaj za prostor i vrijeme. Iz gotovo opsesivne potrage za ljepotom nedirnutih prostora prirode nastali su Lirski pejsaži. Na tim radovima nema ljudske figure – kao da se autorica boji da bi čovjek mogao “nauditi” toj ljepoti. Naime, avantura ovog istraživanja zove se – ČOVJEK. Za slikaricu koja se opredijelila upravo za pejzaže, bit će svojevrstan izazov u prvi plan staviti ljudsko biće teočovječiti prostor kako kaže i sam naziv izložbe koja će biti postavljena u Hrvatskom likovnom društvu.

Mirjana Dolenčić je ovim ciklusom dokazala da je svladala “slikarski zanat”, da zna oblikovati ljudsko tijelo u različitim položajima, da ga zna smjestiti u odgovarajući prostor, da ima osjećaj za kompoziciju, za postavljanje “panova” i dubinu prostora, da osjeća kada treba naglasiti neke detalje a kada ih zanemariti. Njen osobni slikarski rukopis prepoznaje se u finim, kratkim potezima kista, kada se radi o detaljima, kao o plošnim prozračnim namazima širokih ploha. Prepoznaje se i njezina koloristička usklađenost i smirenost”, napisao je profesor povijesti i umjetnosti
Milan Ilić.

Izložba se otvara 18. listopada te traje gotovo do kraja mjeseca – 30. listopada. Dođite i upoznate Mirjanu te njezine očovječene pejzaže!

  • Sedmero umjetnika različitih generacija i izričaja

perceive-art

Suradnja Galerije Ericsson (Krapinska 45) i portala PerceiveArt.com rezultirala je skupnom izložbom sedmero umjetnika različitih generacija i izričaja. Ana Ratković, Natalia Borčić, Mercedes Bratoš, Dora Bakek, Nikolina Knežević, Zoran Kakša i Relja Rajković predstavit će se svojim recentnim radovima u mediju slike, grafike i skulpture.

Cilj izložbe je prezentirati zaposlenicima tvrtke Ericsson Nikola Tesla raznolikost i bogatstvo suvremene hrvatske likovne scene kroz diferencirane izričaje i tehnike redovima šestero akademskih umjetnika, te jednog osebujnog oblikovatelja nakita.

Suvremeno opremljen galerijski prostor Ericssona Nikole Tesle osmišljen je kao mjesto za upoznavanje s umjetničkim stvaralaštvom zaposlenika kompanije i vanjskih umjetnika. U njemu se redovito održavaju i raznovrsne prezentacije vezane uz aktualna kompanijska događanja.

Izložba će trajati do 25. listopada, a ulaz je slobodan za sve posjetitelje.

  • Zanimljiva izložba Margarete Lekić: Šuma

dsc7040-rezolucija-ekrana-550x367

Postavljajući pitanja o odnosu prirode i tehnologije u današnjoj civilizaciji (post-industrijskom dobu usmjerenom kontroli tehnologije), umjetnica svojim radovima oponaša stvarnost-prirodu, proizvodeći drugu stvarnost kojoj je cilj prikazati artificijelnu prirodu. Pri tome koristi instalacije koje uključuju umjetne materijale i gotove, industrijski proizvedene predmete izvanumjetničkog podrijetla, videoprojekcije i tehnološki napredne elektroničke naprave, kojima nastoji naglasiti uporabu tehnologije u suvremenom, tehnološki razvijenom društvu, u funkciji čovjekova ovladavanja prirodom. Ludički momenti manifestiraju se i kroz interaktivni karakter drugih instalacija i radova. Interakcija posjetitelja s djelom ostvaruje se prolaskom pokraj instalacije, čime ona postaje pokretna (Lišće 1, Lišće 2, što „raste in vitro, u sterilnom laboratorijskom okružju kontroliranih uvjeta temperature i svjetlosti“), ili direktnim fizičkim kontaktom (Biljke na pumpanje). Svojstvo interaktivnosti, uključivanja promatrača/publike u samo djelo, njihova involviranja u umjetničko iskustvo, jedno je od specifičnih svojstava umjetničkog izričaja Margarete Lekić.

Instalaciju Puhanje maslačka čine dva elektronička uređaja s mogućnošću reprodukcije videozapisa i dvije različite videosekvence u ponavljajućoj petlji. Nasuprot mobitelu, na kojemu se reproducira loop snimka maslačka koji se neznatno pomiče, postavljen je tablet, koji opetovano reproducira videosnimku autorice koja isti maslačak pokušava otpuhati, ali ne uspijeva. U ovako paradoksalno konstruiranoj (simuliranoj) bitki čovjeka protiv prirode, priroda pobjeđuje. Simboličke konotacije ovoga rada – tehnologija koja spašava prirodu od uništenja – autorica postavlja kao lajtmotiv cjelokupne izložbe. Svojim novim radovima Margareta Lekić želi potaknuti na razmišljanje o značenju i smislu življenja u svijetu kojim dominira suvremena tehnologija, navodeći na shvaćanje o nerazdvojivosti čovjeka kao bića prirode i prirode tehnološkog progresa.

Izložbu obilježava stav umjetnice o tehnološkom napretku kao nužnom i neosporivom, odnosno nečemu što ne dovodi do dehumanizacije: Ljudsko i neljudsko više se ne smatraju suprotnima, nego paralelnima: suvremeni je čovjek shvatio da ga tehnologija može uništiti i zato djeluje na unapređenju pozitivnog odnosa spram prirode, vlastitog bića i kulture, te na razvijanju pozitivnog gledanja na mogućnosti tehnološke kreacije. Strah od tehnologije je neutemeljen; čovjek je prirodno biće i njegov pokušaj da u potpunosti zamijeni prirodu tehnologijom besmislen je, jer će tehnologija uvijek biti u službi čovjeka, a ne obratno. Napretkom tehnologije neće doći do nestanka bitka, a samim time i nestanka umjetnosti, filozofije, poezije, niti do dehumanizacije društva.

Izložbu možete pogledati u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika do 23. listopada 2016.

  • Izložba Ispričat ću ti priču

e-pozivnica_ispricat-cu-ti-pricu_amz_431x431

Kroz 7 panoa i vitrine s izloženim materijalom, autorica priča priču o običajima pokapanja u antičkom Zadru te na osnovi rezultata antropološke analize i grobnih priloga pokušava bar donekle rekonstruirati život ljudi čiji su grobovi prezentirani na izložbi.

Uz panoe i jednu vitrinu s izloženim materijalom iz groba pronađenog na prostoru Poliklinike 2014. godine, na izložbi značajno mjesto zauzima i vitrina sa kopijama predmeta koji će biti dostupni za taktilni osjet osobama oštećenog vida. Kratke legende su napisane braillovim pismom.

Autor fotografija: Timka Alihodžić, Ivan Čondić

Cijena ulaznica:

  • odrasli 20 kn
  • djeca, đaci, studenti, umirovljenici 10 kn
  • obiteljske 30 kuna
  • umirovljenici – besplatan ulaz utorkom

Izložbu pogledajte u Arheološkom muzeju do 23. listopada 2016.

Komentari

loading...