UMJETNIČKI ANTISPEKTAKL: ‘Razara li nas ono što nas spaja?’

Antispektakl Bitka na Neretvi ponovno dolazi u Zagreb.

Nakon dosadašnjih izvedbi u zagrebačkoj Laubi te gostovanjima na 5. FEN festivalu u Opatiji, na 8. festivalu Perforacije te na 10. AKTO festivalu u Bitoli, Bitka na Neretvi ponovno dolazi u Zagreb.
Politička katastrofa, neofašizacija društva i terminalne bolesti političkog sistema u RH i u EU učinile su Bitku na Neretvi nezaobilaznom predstavom regularne međunarodne festivalske, ali i kazališne ponude grada Zagreba. Stoga će Bacači Sjenki u subotu 3. rujna, u prostorima Pučkog otvorenog učilišta u Vukovarskoj ulici 68. (nekadašnjem slavnom RANS-u Moša Pijade) u sklopu Međunarodne radionice “Dijaloške prakse zaštite antifašističke baštine” ponovno izvesti Bitku na Neretvi.

Bitka na Neretvi metadramski je i nadpovijesni pokušaj promišljanja pojmova i ponuda sreće, emancipacije, slobode, sigurnosti, odgovornosti i budućnosti u doba permanentnog dokidanja i pretpostavljanja dijaloga i smisla. Ovaj antispektakl je razgovor dvoje umjetnika koji nastoje pomiriti svoje ukrštene, ali i često suprotstavljene sudbine, ona je presjek povijesnih i osobnih realiteta i fikcija koje nadilaze općeprihvaćene okvire sadašnjosti. Što je moglo biti da je bilo drugačije? – pitanje je koje Boris Bakal i ovoga puta nameće svojoj publici, znajući da ispravnog/točnog odgovora nema. Ili, na primjer, kada je jadni, nespretni i simpatični Pajo Patak postao Paško? Ili je Paško neki drugi lik koji je u dijaspori čekao da pobijedi demokracija i da uzurpator Pajo skupa s neretvanskim pelikanima pobjegne pred blagodatima ujudbene melioracije? Hoće li Pelikan(i) čekati još jedno stoljeće prije nego se vrate u plodnu dolinu Neretve? Razara li nas ono što nas spaja? – pitanja su na koja vam ovaj antispektakl neće dati odgovor, ali će vas prisiliti da osjetite gorčinu slatke neretvanske mandarine – dospjele tamo poklonom japanskog cara davne 1933. godine.

Jedna od temeljnih misli vodilja Bacača Sjenki jest kontinuirano propitkivanje identiteta pojedinca, ali i uklapanja pojedinaca u kolektivnu svijest. Boris Bakal i Leo Vukelić još će jednom razotkriti javne, ali i privatne dileme koje ne muče samo njih, nego i svakog pojedinca koji živi u suvremenom društvu.
Međunarodna radionica „Dijaloške prakse zaštite antifašističke baštine“ bavi se konceptom spomeničke antifašističke baštine kroz četiri kategorije, te će ponuditi gledišta/perspektive o tome kako se fundamentalne vrijednosti antifašističke baštine mogu očuvati i što mogu ponuditi suvremenom životu i njegovoj budućoj održivosti. Voditeljica radionce je doc.dr.sc. Sandra Uskoković (povijesničarka umjetnosti) uz pomoć ko-mentora Borisa Bakala (umjetnik/aktivist i javni povjesničar). Radionica se održava od 3. do 5. rujna, a za više informacija i prijavu na radionicu posjetite ovu poveznicu.


Komentari