U proteklih deset godina zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) posjetilo je više od milijun posjetitelja, a kako bi obilježio desetu obljetnicu preseljenja u Novi Zagreb u subotu organizira cjelodnevni program po načelu ‘za svakog ponešto’.
Rođendanski program “Deset za deset“, koji obuhvaća deset područja kojima se MSU bavio otkad je počeo djelovati u novoj zgradi (izložbe, kazalište, glazba, ples, performans, film, radionice, izdavaštvo, sport, humanitarna djelatnost), otvorile su jutarnje radionice izrade drvenih ukrasa.
Uz besplatan ulaz posjetitelji će moći razgledati stalni postav i aktualne izložbe, ali i sudjelovati u dvadesetak programa, koji se održavaju do 23 sata.
“Otkad smo u Novom Zagrebu za nas se dosta toga promijenilo, nije riječ samo o lokaciji koju su posjetitelji prihvatili, nego nam je i sama zgrada pružila raznolike mogućnosti za prezentaciju i organizaciju raznih programa”, rekla je za Hinu ravnateljica MSU Snježana Pintarić.
“Zabilježili smo milijun i šezdesetosam tisuća posjetitelja u ovih deset godina i te su brojke doista puno veće nego što su bile dok je MSU djelovao na Gornjem Gradu”, dodala je ravnateljica muzeja koji ove godine slavi i 65 godina osnutka.
Pintarić ističe kako je u tom razdoblju postavljeno mnogo odličnih izložbi hrvatskih umjetnika koji su ostavili trag, no Muzej se otvorio i prema drugim oblicima umjetničkog izražavanja, prema glazbi, plesu, kazalištu, filmu, što je dodatno obogatilo program.
Kao jedan od najbolje prihvaćenih programa izdvojila je Ljeto u MSU koji upravo u takovom konceptu objedinjuje sve te discipline i obuhvaća najrazličitije oblike suvremenog stvaralaštva danas, tu su i edukativni programi za vrtiće i škole, besplatne prve srijede u mjesecu.
“Pozicionirali smo se i na međunarodnoj sceni, imamo posjete stranih kustosa, povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara koji s velikom pažnjom gledaju naš postav, a i naši umjetnici su se vrlo dobro prezentirali u svijetu”, istaknula je.
Na tisuće programa u deset godina
Od ulaska u novu zgradu 2009. ostvareno je na tisuće programa. Stalni postav “Zbirke u pokretu” je na 3500 četvornih metara prvi put u povijesti Muzeja publici prezentirao izbor iz zbirki izborom šestotinjak radova.
Unutar stalnog postava postavljene su 23 izložbe, od Karima Rashida, Dana Grahama, Sfinge velegrada do Jure Labaša i Andrije Maurovića. Na prvom katu stalnog postava redovito su se odvijale i izložbe unutar koncepta Laboratorija za oživljavanje uz atelijer Ivana Kožarića.
Prostor za povremene izložbe je imao 61 projekt, a na retrospektivnim i monografskim izložbama prezentirani su radovi umjetnika različitih generacija i autorskih pristupa, dok su se umjetnost i društvo u Hrvatskoj i u južnoj i istočnoj Europi problematizirali na tri projekta: Nove tendencije 50 godina poslije (1961. –1973.), Socijalizam i modernost, Par lijevih cipela i Rez/Cut.
MSU je ugostio muzeje i zbirke suvremene umjetnosti iz Francuske, Italije, Austrije, Njemačke i Poljske, a u MSU galeriji postavio 113 izložbi, uključujući i Dane fotografije Arhiva Tošo Dabac.
Zbirka Richter je imala 21 izložbu, u dva konceptualna okvira, Iz arhiva arhitekta u kojem se predstavljaju dijelovi Richterova stvaralaštva i izložbe Sintart – s radovima suvremenih umjetnika inspiriranima životom ili radom Vjenceslava Richtera.
U Arhivu Toše Dabca također je održano nekoliko izložbi, održalo se i jedanaest godišnjih natječajnih izložbi HT nagrade za suvremenu umjetnost, u suradnji s Hrvatskim telekomom, a na Medijskoj fasadi svoje su radove predstavili brojni umjetnici te sudionici Animafesta.
MSU je ostvario i sedam europskih projekata čije je financiranje poduprla Europska unija kroz različite programe, u inozemstvu je priredio 25 izložbi, među ostalim, Hommage à Picelj i Plakati Borisa Bućana u Parizu, Ivana Kožarića u Münchenu, Vlaste Delimar u Ljubljani, Vojina Bakića u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru te Vjenceslava Richtera u Austriji, Italiji i Belgiji.
U okviru Ljeta u MSU gostovalo je 37 bendova, a taj je program u šest godina posjetilo više od 25 000 ljudi.
MSU kino prikazuje filmske programe kroz Kino Metropolis i Kino umjetnika, a surađuje i s četiri filmska festivala. Kazalište, glazba i ples je redovito zastupljeno, MSU je surađivao s Eurokazom, na nekoliko predstava, sa Zagrebačkim kazalištem mladih, Dubrovačkim ljetnim igrama, Bad company te s brojnim pojedincima. Tu je i glazbena suradnja s Jazz orkestrom Hrvatske radiotelevizije, a pet godina u Gorgoni se odvijao i ciklus MIMO s 80 mladih urbanih bendova.
Muzej je ugostio i Tjedan suvremenog plesa, Udrugu Roma za Dane Roma već nekoliko godina, Hrvatski olimpijski odbor, surađivali su s Prosvjetom, Danima židovskog filma i Udrugom Židova Zagreb, brojnim alternativnim teatrima, autorima i udrugama. Dvorana Gorgona bila je mjesto niza tribina, simpozija, konferencija. Organizirani su edukativni i obiteljski programi, projekti za djecu, škole i umirovljenike, osobe s invaliditetom.
Deseta obljetnica proslavit će se u subotu nizom programa, vodstvom po aktualnim izložbama te, među ostalim, otvorenjem izložba Zlatka Kopljara “Konstrukcije“, prvi retrospektivni pregled njegova stvaralaštva. Izvest će se i performansi, predstave, filmske projekcije, humanitarne akcije, koncerti.
