DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE: Obiđite Zagorkin stan i družite se s dobitnicama Nobelove nagrade!

”Moja je težnja uvijek bila emancipacija žena”, govorila je Marija Jurić Zagorka.

U tjednu od 16. pa sve do 22. studenog obilježavaju se Dani Marije Jurić Zagorke, a kroz cijeli niz sadržaja i manifestacija žele skrenuti pozornost na značaj djelovanja Marije Jurić Zagorke, njezinu viziju, ali i aktivnosti u jačanju uloge i položaja žene u hrvatskom društvu.

”Dani Marije Jurić Zagorke počinju u utorak, 17. studenog polaganjem vijenca na grobu Marije Jurić Zagorke,  a završavaju u nedjelju, 22. studenog “Šetnjom Zagorkinim tragom” po Zagrebu uz stručno vodstvo”, najavljuju iz Centra za ženske studije koji organiziraju Dane Marije Jurić Zagorke.

”U sklopu Dana moći se će obići i stan Marije Jurić Zagorke, ali i pogledati u ZKM-u predstava Vita&Virginia u kojoj uloge tumače Alma Prica i Urša Raukar”, najavljuju. Na samome kraju, tjedan obilježavanja lika i djela Marije Jurić Zagorke uveličat će i dodjela nagrade za najbolji studentski rad na temu žena i rodne problematike.

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Posebno zanimljivo bit će u srijedu kada će se u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, održati razgovori s dobitinicama Nobelove nagrade za mir Jody Williams i Shirin Ebadi. [/box]

Diskriminirana jer je žena 

Rad Marije Jurić Zagorke osporavali su literarni moćnici njenog doba poput Mazzura, Matoša, Krležei njemu bliskih, nazivajući je spisateljicom “trivijalne šund literature, luđakinjom i muškobanjastom babom. Kao novinarki Strossmayerova Obzora (od 1896.) kojem je podizala nakladu svojim romanima u nastavcima, glavni urednik Šime Mazzura, za kojeg je žensko u redakciji bio prvorazredan “kulturni i moralni skandal”, prilijepio joj je etikete koje su je pratile sve do smrti: “baba bez imena i ugleda, nitko i ništa, zagorska kravarica i k tome još zaražena socijalističkim mentalitetom i feminističkim novotarijama”.
“Svugdje sam bila dočekivana s nepovjerenjem i prezirom jer je žena u politici u 19. stoljeću bila smatrana poput žene u javnoj kući. U redakciji Obzora svatko me gledao s čuđenjem ( …) A ja sam u prvom redu širila feminizam i u ženama budila volju da sudjeluju u javnom životu. Moja je težnja uvijek bila emancipacija žena“, govorila je Marija Jurić Zagorka.

>>> MARIJA JURIĆ ZAGORKA: ‘Žena u politici u 19. st. smatrana je poput žene u javnoj kući’


Komentari

loading...
-->