Zagrebački Muzej Mimara u četvrtak otvara izložbu “Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija starim Egiptom”, koja je ostvarena u suradnji s nizom muzejskih i znanstvenih institucija koji istražuju staroegipatsku povijest i umjetnost, te njihov utjecaj i spone s hrvatskom kulturom i društvenim nasljeđem.
Prema autorskom konceptu Mladena Tomorada izložba donosi jedinstven pregled egipatske umjetnosti čuvane u hrvatskim muzejima i privatnim zbirkama, otkrivajući tisućljetne spone Hrvatske i Egipta.
Postavljena je na dva kata i podijeljena u 21 tematsku cjelinu. Kao jedan od bitnijih segmenata izdvojene su knjige hrvatskih znanstvenika na temu, a tu su i arhivski filmovi koji prezentiraju različiti društveni kontekst očaranosti Egiptom tijekom 20. stoljeća.
Posjetiteljima se otkriva bogatstvo stalnog muzejskog postava u zbirci starih civilizacija i zbirci stakla koje čuvaju vrijedne predmete starog Egipta, a to će vrijedno blago moći proučavati i na digitalnoj platformi na kojoj je dostupno više od četiri tisuće predmeta iz četrdesetak institucija, najavljeno je iz Muzeja Mimara.
Staroegipatska kultura na tlu Hrvatske još od antičkih vremena
Na šezdeset panoa objašnjavaju se poveznice dviju zemalja i načini dolaska egipatskih umjetničkih predmeta u Hrvatsku od 1. tisućljeća prije Krista do danas.
Iako na prvi pogled izgleda kao da staroegipatska povijest i kultura nisu jače povezani s Hrvatskom, izlošci svjedoče da su njezini elementi ovdje prisutni još od antičkih vremena. Prvi staroegipatski predmeti u obliku raznih kipića i amuleta koje su nepoznati trgovci i pomorci donijeli kao element razmjene dobara pristigli su na hrvatsku obalu već tijekom 1. tisućljeća prije Krista.
Od razdoblja vladavine dinastije Ptolemejevića dolazi do razvoja trgovačkih veza između Egipta i grčkih naseobina na obali te u u unutrašnjosti o čemu govore nalazi na prostoru Dalmacije i Like.
Od 2. stoljeća prije Krista pristižu razni simboli i predmeti povezani sa širenjem egipatskih kultova, koji će svoju popularnost steći tijekom rimske vladavine Panonijom, Dalmacijom i Istrom. Pod utjecajem staroegipatske arhitekture građevine se ponekad ukrašavaju egipatskim simbolima o čemu svjedoče primjeri iz pulske Arene i Dioklecijanove palače u Splitu.
Prvi putnici u Egipat odlaze tijekom humanizma i renesanse, kada nastaju i prve zbirke staroegipatskih umjetnina. Jedan od njih je Juraj Hus Rasinjanin koji je ondje bio kao najamnik u službi turskog kapetana broda tijekom druge polovice tridesetih i ranih četrdesetih godina 16. stoljeća. Imena niza drugih putnika, većinom najvjerojatnije s prostora Dubrovačke Republike, i dalje su nepoznata.
U vrijeme nastanka prvih hrvatskih muzeja u 19. stoljeću mnogi kolekcionari fascinirani su ponovnim otkrićem i istraživanjima starog Egipta, pa su u razdoblju 19. i 20. stoljeća staroegipatski predmeti stigli u više od 40 institucionalnih zbirki.
Tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj započinje znanstveno istraživanje staroegipatske povijesti te sveučilišna nastava povijesti starog Istoka i Egipta na Sveučilištu u Zagrebu.
U to vrijeme započinju i prva turistička putovanja imućnijeg građanstva na prostor Egipta, koja se ponekad mogu pratiti kroz rukopisnu građu i dnevnike, te od početka 20. stoljeća novinske članke, fotografije, neobjavljene spise, knjige i privatne filmske zapise.
Od kraja 18. stoljeća utjecaj staroegipatske, grčke i rimske umjetnosti vidljiv je u europskoj i svjetskoj arhitekturi, kroz staroegipatske motive, kao i u parkovima i grobljima. Neki od takvih najboljih primjera vide se u Zagrebu – u parku Maksimir, na Mirogoju, u zagrebačkom Zoološkom vrtu. Sveprisutna ‘egiptomanija’ vidljiva je i kroz ukrase i predmete svakodnevnog života, u stanovima hrvatskog plemstva i građanstva.
Svoje je predmete, arhivsku i filmsku građu za izložbu ustupilo tridesetak institucija, arheoloških muzeja, galerija i sveučilišta, te dvije privatne zbirke.
Izložba će biti otvorena do 14. listopada.
