Iza njih stoje posebne priče: Tajne poznatih zagrebačkih lokacija

Naš Zagreb vrvi lokacijama iza kojih se kriju prekrasne priče.

U Zagreb se teško ne zaljubiti. Oni odrasli na zagrebačkom asfaltu vjerni su klupicama na kojima su popili prvo pivo, na kojima su se prvi put poljubili, s kojih su upoznavali grad. Oni koji u zagreb pak navrate samo u prolazu, u njega će se zasigurno kad – tad vratiti kako bi ga upoznali kroz mirise, boje i okuse.

Brojnima je Zagreb pružio utočište tijekom najtežih perioda života, a postoje i oni koji Zagrebu štošta zamjeraju, no teško se oduprijeti šarmu ovog fakina.

U koju god skupinu spadali, vjerujemo da su zagrebačke tajne, zanimljivosti i misteriji ono čemu se malo tko može oduprijeti. Poput kakvog grada iz bajke, i naš Zagreb vrvi lokacijama iza kojih se kriju prekrasne priče.

Pođite u šetnju s nama….

Manduševac

Prolazimo svakoga dana kraj njega, a rijetko se zapitamo što znamo o njemu. On se nalazi na glavnom zagrebačkom trgu, a u njega, kažu, valja ubaciti koji novčić za sreću. Vjerojatno je najpoznatija zagrebačka fontana i najpoznatiji zagrebački izvor. Tu je od pamtivijeka, a opet se na gotovo cijelo stoljeće izgubio. Zagreb je po njemu, kako kaže legenda, dobio i ime, a nalazi se i u grbu Zagrebačke županije, njegovo veličanstveno ime je, Manduševac.

Facebook
Facebook

Izvor vode Manduševac postoji od davnine na prostoru bivšeg sajmišta Harmice ispod zidina starog Zagreba koji se sastojao od dva grada-današnjeg Kaptola i Griča. Manduševac je stoljećima služio Zagrepčanima kao izvor vode, baš od toga potječe i legenda prema kojoj je na tom zdencu lijepa djevojka Manda srela viteza koji ju je zamolio da mu zagrabi malo vode. Rekao joj je “Mando, dušo, zagrabi vode”. Prema toj izreci su i Zagreb i Manduševac dobili ime. Manduševac od “Mando, dušo”, a Zagreb od “zagrabi”.

Zanimljivo je i kako je godine 1898. Trg bana Jelačića rekonstruiran je i popločan, te je pritom Manduševac zatrpan, a s vremenom se zaboravilo na njegov položaj. Veliko iznenađenje nastalo je gotovo stotinu godina kasnije kada je prilikom rekonstrukcije tadašnjeg Trga Republike, a današnjeg Trga bana Jelačića, 1986. Manduševac ponovo pronađen. Manduševac nije bio u prvotnom planu uređenja trga, ali je na molbu javnosti nakon otkrića Manduševca plan promijenjen i od 1986. Manduševac ponovo postoji.

Kamenita vrata

Jeste li čitali Kći Lotrščaka od Marije Jurić Zagorke? Znamo da jeste, baš kao i svaki zaljubljenik u Zagreb grada. Prisjetimo se predaje kojom Zagorka završava ovu knjigu.

Predaja kaže da se u noći javio požar i zahvatio sve od Dverca do Kamenitih vrata, a djevojka Manda sliku je Majke Božje odnijela kumi na Kamenita vrata.

Facebook
Facebook

Nakon što je požar ugašen, Zagrepčani su kopali po zgarištu i kukali nad izgubljenim, a onda je djevojka Manda pronašla sliku koju je vatra zahvatila, ali ju nije uništila. Od tada je Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica grada.

Kapelica sv. Dizme

U Zagrebu na Kaptolu postoji mala kapelica Svetog Dizmuše.  Sveti Dizma je dijete jedne lopovske obitelji. S vremenom je i on izrasao u razbojnika, a bio je jedan od dvojice razbojnika razapetih uz Isusa.

Na brdu Kalvariji Dizma se divio Isusovoj strpljivosti i nježnosti. On je prepoznao u Isusu obećanog Mesiju, te ga je branio od napadaja i uvreda drugog razbojnika. Krist ga je proglasio svetim te je ovaj razbojnik-svetac postao prvi svetac proglašen od Krista.

11949518_1473333029660173_1096150616_n-e1441101555537

Na svijetu je samo sedam crkvica posvećenih sv. Dizmi, a među njima je i ova zagrebačka u kojoj se čuvaju posebne relikvije –  stare i trošne sandale koje je punih 18 godina nosila blažena Majka Terezija.

Grički top

Silan pucanj spasio je Zagreb od turske opsade. Legenda kazuje da je Hasan-paša Predojević poveo osmanlijsku vojsku u opsadu Griča. Na braniku Griča stajala je kula Lotrščak, sa svojim najmoćnijim oružjem- Gričkim topom.

Jedan sunčani dan, sjedio je Hasan-paša u šatoru podno kule Lotrščak. Okružen svojim Osmanlijama, čekao je kuhara da mu donese srebrni pladanj s obrokom. Međutim, točno u podne, prolomio se silan prasak. Svi su se šatori porušili, a vojska i Hasan-paša, obuzeti strahom, razbježali su se te se nikad više nisu vratili pred ovu, zastrašujuću utvrdu.

hr.wikipedia.org
hr.wikipedia.org

Pucanj koji je spasio Zagreb od turske opsade pripadao je Gričkom topu, a na ovu pobjedu podsjeća i danas. Ovaj neizostavni dio gradske povijesti, tradicije i turističke ponude nije pucao jedino za vrijeme Prvog svjetskog rata pa sve do 1928.godine. Prvi put se oglasio za Novu godinu 1877. i od tada se utvrđen običaj podnevnog pucnja zadržao sve do danas, a ujedno je bio i znak za zvono čitavoj okolini.

Top koji danas imamo, dar je od JNA povodom Univerzijade 1987.godine. To je peti top po redu, a njegovi prethodnici izloženi su u Muzeju grada Zagreba.


Komentari