‘Buntovnik s vizijom’ u Muzeju suvremene umjetnosti

Retrospektivna izložba umjetničkih djela Vjenceslava Richtera “Buntovnik s vizijom” otvara se u utorak, 10. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu, najavila je u četvrtak na konferenciji za novinare ravnateljica tog muzeja Snježana Pintarić.

Richter je jedna od ključnih osoba hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća. Njegovo arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima i važno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti, ocijenila je Pintarić, dodajući kako je Richter bio jedan od osnivača grupe EXAT 51 te aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija.

On je, istaknula je, autor mnogih arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma te autor teorijskih tekstova o sinteznim pristupima u arhitekturi, urbanizmu i likovnosti.

Kustosica izložbe Vesna Meštrić napomenula je kako su polazna točka izložbe sinteza i sintezni pristup, koji su utkani u svaki segment Richterova stvaralaštva i teorijskog promišljanja te eksperimentalno-istraživačkog djelovanja.
Najavila je kako će na izložbi biti istaknuti ključni projekti nastali u drugoj polovici 20. stoljeća kao što su: jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, projekti muzejskih zgrada kao što je Muzej za prostorne eksponate, Muzej evolucije u Krapini, Muzej revolucije u Beogradu i Arheološki muzeju u Aleppu.
Richter je, podsjetila je, autor projekata Vile Zagorje i tvornice Saponije u Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih, ocijenila je Meštrić, bio je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti.

Po riječima kustosice izložbe, čvrsta povezanost arhitekture i likovnosti bit će prikazana kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva i grafike u kojima je Richter istraživao mogućnosti sinteze, eksperimentirajući u različitim umjetničkim medijima i daljnji razvoj te ideje u ciklusima spontanoga, semi-spontanoga, slobodnoga i gravitacijskog crteža te grafika.

Istaknula je kako će izdvojeni segment izložbe biti posvećen njegovoj ulozi u području primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališne scenografije kroz pregled najvažnijih ostvarenja.

Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković podsjetio je kako je Richter bio jedan od autora Manifesta grupe EXAT 51, veliki kritičar i istraživač, uvijek aktivan sudionik u kulturnome i znanstvenom životu, čija su istraživanja bila usmjerena prema stvaranju humanijega svijeta.

Ocijenio je kako je Richter bio čvrsto uklopljen u politički i društveni sustav. “Vrlo često govori o samoupravljanju, socijalističkom sustavu”, rekao je, dodajući kako se umjetnički izražavao kroz sustav koji je stvarao.  Smatra kako ga je krasila “duboka vjera u vlastito djelo i političke teze koje je zastupao”.

Po Makovićevim riječima, Richter je “važan korektiv u sadašnjemu bezličnom sustavu u kojemu živimo”.
Autorica jednog od tekstova u katalogu Karin Šerman istaknula je kako izložba pruža integralni i inkluzivni pogled u količinu Richterova holističkoga stvaranja.

Ocijenila je kako je apstrakcija središnja tema njegova umjetničkoga stvaralaštva.
Na izložbi će biti prikazano više od 200 radova, maketa i nacrta najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika i slika koji su posuđeni iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija.

Izložba se održava u godini u kojoj se obilježava 100. godišnjica rođenja Vjenceslava Richtera pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Za posjetitelje bit će otvorena do 10. prosinca.

Komentari