STIŽE ‘STOKA SITNOG ZUBA’ Ljeto na Opatovini nam se opasno bliži, a trajat će sve do početka rujna

Bliži nam se 36. zagrebačko histrionsko ljeto koje će se svečano otvoriti u srijedu 7. srpnja u 21 sat s predstavom ”Evropa za nas ima štrik” Miroslava Krleže i Zlatka Viteza.

Ljeto će trajati sve do 4. rujna, a na ljetnoj pozornici Opatovina igrat će predstava “Stoga sitnog zuba” Nine Škrabe i redatelja Zorana Mužića, čija će svečana premijera biti u subotu 10. srpnja u 21 sat. Pretpremijerne izvedbe će se održati 8. i 9. srpnja u 21 sat, a predstava će igrati svaki dan osim nedjeljom i ponedjeljkom.

O predstavi “Evropa za nas ima štrik”

Halucinantni galgenkabaret ”Evropa za nas ima štrik” još je jedan od pokušaja da se kajkavski jezik pretočen u genijalne ”Balade Petrice Kerempuha”, Miroslava Krleže oživi na histrionskoj pozornici. Zlatko Vitez se gotovo cijeli svoj kazališni život bavi djelom Miroslava Krleže i kao glumac i kao redatelj i kao dramaturg. Po prvi puta Zlatko Vitez preuzima sve tri uloge na sebe i na sceni Histriona će nastupiti sam.

Kada smo ga upitali: ”Zašto se na to odlučio?”

Odgovorio je: ”Ne trebam posrednike između Krleže i sebe!”

Iz obrazloženja Nagrada XIV. Gumbekovih dana:

Rijetko u suvremenom kazalištu možemo vidjeti tako izvrsnu ulogu kakvu je u ovoj predstavi ostvario Zlatko Vitez. Od početka do kraja izvrsno domišljene predstave bazirane na Baladama Petrice Kerempuha i na drugim djelima Miroslava Krleže glumac i histrion Vitez pokazuje dubinu glumačkog umijeća, vještinu glumačkog zanata i, najviše od svega, karizmu glumca samoga na sceni, uz izvrsnu glazbenu pratnju Zvonka Presečkog. U jedinstvenu galgenkabaretu Zlatko Vitez spaja ulogu dramaturga, redatelja i glumca u jednoj osobi, dodirujući početke rađanja kazališta i arhetipe glumačke umjetnosti. Zlatko Vitez zadivljujuće potresno i snažno, nježno i strastveno govori, glumi, pjeva i svira na dva instrumenta najzahtjevnije moguće stihove i tekstove umjereno, skladno i inteligentno, pokazujući i nevjerojatno i nepogrješivo pamćenje i glumačku i govornu preciznost. Publika prati začudnu izvedbu Zlatka Viteza fascinirano i radosno. Ovom predstavom Zlatko Vitez doseže vrhunac glumačke umjetnosti i vrhunac bavljenja Krležom, Hrvatskom i Europom.

Satira, aktualni problemi u Hrvatskoj, afere…

Stoka sitnog zuba nastavak je izuzetno uspješne Škrabeove suradnje sa Zlatkom Vitezom i Histrionima (46 godina, 18 premijera) te niza velikih opatovinskih uspješnica („Ljubica“, „Idu svati“, „Muke po Iveku“, „Francekova teta“, „Fine strine s Opatovine“).

Junaci „Stoke sitnog zuba“ ljudi su koji nas okružuju i koje svakodnevno susrećemo, ali ih autor suptilno stavlja pod svoju ironijsku, grotesknu i parodijsku lupu. Priča je to o malograđanskoj, prigradskoj hrvatskoj sredini. Pred histrionskim gledateljima otkrit će se galerija zanimljivih karaktera iz gradića Horvatovca, predgrađa hrvatske metropole. Ruku pod ruku defiliraju vlastodršci i oporbenjaci, pripadnice i pripadnici svih mogućih smjerova šarolike hrvatske političke scene, lokalni osobenjaci i boemi, starosjedioci i dotepenci, europski komesari i nositelji plinskih boca, ljepotice i zvijeri.

„Stoka sitnog zuba“ obiluje neobičnim zapletima i raspletima, ljubavnim spletkama i kriminalnim radnjama, prožimanjem velegrada i malog mjesta, gradskog i seoskog mentaliteta, glazbenim i glumačkim natjecanjima („kazalište u kazalištu“), tučnjavama (povijesni šakački dvoboj „crne“ i „crvene“ dame), šokantnim obratima i zamjenama identiteta. Tekst i predstava ne propuštaju nijedan mogući satirički ubod, usmjeren prema aktualnoj hrvatskoj situaciji i svakidašnjim problemima (korupcija, nepotizam, pronevjere, prijevare, netrpeljivost, medijska prepucavanja, odnos s Europom, afere svih mogućih boja).

Učmalost i predvidivost horvatovečke močvare prekida najava dolaska tajanstvenog, visoko pozicioniranog dužnosnika iz metropole, kojeg je horvatovečki općinski načelnik upoznao za boravka u metropoli i pobratio se s njim u opskurnom noćnom klubu. Tu se Škrabe kreće tragovima svojih omiljenih pisaca i komediografskih uzora, Gogolja („Revizor“) i Zagorke („Jalnuševčani“). Tko je zapravo zagonetni USKOK koji iznenada dolazi u Horvatovec? Sve završava senzacionalnim obratom.

Virtuozni, raspjevani komad „Stoka sitnog zuba“, u dva dijela, s 9 glumaca i 11 karaktera, Nino Škrabe, majstor dijaloga, jezika i karakterizacije likova, prilagodio je atraktivnoj histrionskoj pozornici na Opatovini. Komad je režirao Zoran Mužić, najizvođeniji histrionski redatelj, pa se po drugi put (nakon „Finih strina“) na Opatovini susreću njihov najizvođeniji redatelj i najizvođeniji pisac, te velikani hrvatskoj pučkog glumišta, na čelu s dokazanim histrionskim prvacima, Damirom Lončarom, Davorom Svedružićem i Tomislavom Martićem. I opet će se u toplim zagrebačkim ljetnim večerima, pod srebrom mjeseca nad Gričem, razlijegati srdačni, gromoglasni smijeh.

Komentari