Provedite jesen u Klovićevim dvorima

Foto; Klovićevi dvori

NEVENKA ARBANAS
Retrospektiva

4. listopad – 18. studeni 2018.

Nakon velike retrospektive akademkinje Nives Kavurić-Kurtović održane 2016. godine, u 2018. otvara se retrospektiva hrvatske grafičarke i profesorice Nevenke Arbanas. Inspirirani ujednačenom kvalitetom njenih prostorno promišljanih grafičkih listova velikih formata, njenim znanjem i zalaganjem u smislu spoznavanja glavnih vrsta likovnog izražavanja (slikarstva i grafike, kiparstva i arhitekture) prateći je od početaka njena stvaralaštva, izložbe će obradit cjelokupno stvaralaštvo umjetnice što predano i savjesno pridonosi umjetničkim, edukativnim i stručnim spoznajama koje pregledno dokumentiraju činjenicu da njen opus smatramo izuzetnom vrijednošću koju valja dodatno promovirati.

Autorski tim izložbe: akademik Tonko Maroević, akademik Luko Paljetak, Nevenka Arbanas i muzejska savjetnica Koraljka Jurčec Kos pripremili su izbor radova (oko 350) za retrospektivu što će se održati od 4. listopada 2018. do 18. studenog 2018. u izložbenim prostoru prvoga kata Galerije. Izbor se zasniva na grafikama velikih formata (u dubokome tisku), što naglašavaju značaj praškog i pariškog ciklusa za cjelokupno stvaralaštvo umjetnice, kao i nova razmišljanja autorice o mediju grafike, odnosno nedovoljno vrednovanim i prepoznatim grafičkim tehnikama. Za likovnu publiku, uključivši umjetnike, a osobito studente umjetničkih akademija i povijesti umjetnosti, naročito je važan novi pogled kojim izložba dokumentira cjelokupno stvaralaštvo grafičarke rođene u Batini (Beli Manastir) 1950. g., uz dopunu do sad objavljenih biobibliografskih zapisa.

NIKOLA REISER – RETROSPEKTIVA

8. studeni 2018. – 3. veljača 2019.

U nastavku ciklusa retrospektiva posvećenih velikim hrvatskim umjetnicima čije opuse vrijedi iznova promotriti, revalorizirati te smjestiti njihov značaj u kontekst domaće, ali i europske povijesti umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori priprema za studeni izložbu Nikole Reisera povodom stogodišnjice umjetnikova rođenja.

Slikarstvo Nikole Reisera u poslijeratnoj hrvatskoj umjetnosti zauzima značajno i zasebno mjesto. Iako generacijski pripada skupini hrvatskih umjetnika stasalih početkom pedesetih godina prošloga stoljeća koja je oslonivši se na iskustva avangardi s početka 20. stoljeća pribjegla novom, oslobođenom vidu umjetnosti kroz apstrakciju, Nikola Reiser ipak će slijediti svoj put i čitavoga života njegovati vlastiti, autentičan likovni izraz.

Retrospektiva će obuhvatiti sve faze umjetnikova stvaralaštva, a predviđeno je izlaganje oko 200 umjetnina (slika, crteža, grafičkih mapa). Izložbu će pratiti katalog s reprodukcijama izloženih djela te autorskim tekstovima akademika Tonka Maroevića, povjesničarke umjetnosti Ive Körbler i kustosice izložbe ispred Galerije Klovićevi dvori Danijele Marković.

VLADIMIR BECIĆ

6. prosinac 2018. – 10. ožujak 2019.

 Galerija Klovićevi dvori za prosinac 2018. godine priprema retrospektivnu izložbu slikara Vladimira Becića, jedne od najznačajnijih osoba hrvatske moderne umjetnosti.

Autori izložbene koncepcije su prof. dr. sc. Zvonko Maković i kustosica Iva Sudec Andreis. Želja nam je u atraktivnom likovnom postavu autora predstaviti Becićeve slike ponovo okupljene u Zagrebu nakon više od trideset godina, koliko je prošlo od posljednje retrospektive, i s nekim novim detaljima i tumačenjima revalorizirati Becićev iznimno plodan i bogat opus. Prema autorskoj koncepciji izvršen je odabir djela iz mnogih nacionalnih, inozemnih javnih i privatnih zbirki koja će predstavili cjelovito Becićevo slikarstvo moderne hrvatske umjetnosti.

Od prethodne Becićeve retrospektivne izložbe prošlo je 35 godina, a u posljednjih se desetak godina pojavio čitav niz njegovih nikada pokazanih remek djela koja u bitnoj mjeri, uz novu interpretaciju ovoga opusa, mijenjaju predodžbu o tome slikaru, ali i hrvatskoj modernoj umjetnosti prve polovice prošloga stoljeća.

Vladimir Becić nije nipošto nepoznat umjetnik iz prve polovice prošloga stoljeća. Uz Miroslava Kraljevića, Josipa Račića i Oskara Hermana čini skupinu koja je udarila temelje moderne hrvatske umjetnosti, a vezujući se više za München i kasnije Pariz, nego za Beč. Stoga i naziv ovih umjetnika „Münchenska četvorica“ ima u našoj povijesti umjetnosti i kulturi općenito razloga po kojima ih se obično pamti. Josip Račić i Miroslav Kraljević dobili su svojim novim retrospektivnim izložbama unazad deset godina novo značenje za našu znanost i kulturu. Herman je također donekle obrađen, a mjesto i uloga Vladimira Becića ostala je potisnuta na marginu.

Tijekom Prvoga svjetskog rata Becić je boravio kao ratni reporter na bojišnicama u Srbiji i na jugu Balkana izvještavajući o ratnim zbivanjima francuske ilustrirane magazine („L’Illustration“). Tako se tim aspektom njegova djelovanja dobiva potpuno nova slika o Beciću koji će kasnije biti cijenjeni profesor Akademije likovnih umjetnosti, akademik i respektabilan građanski slikar.

Ovom izložbom Vladimira Becića želimo prikazati, pročitati i interpretirati na potpuno nov način, pri čemu novootkrivena djela i arhivska građa imaju važnu ulogu.

Komentari

Komentari