Profesor Baltazar se vraća, i to na velike ekrane! Besplatni filmski maraton donosi pregršt dobrih domaćih filmova

Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

“Noć hrvatskog filma i novih medija”, besplatni maraton ponajboljeg iz hrvatske kinematografije, ove godine će se održati u petak, 25. listopada, u osam hrvatskih gradova i pet država.

Šesto izdanje tog projekta kojim se promiče hrvatski film u jednoj će večeri, od 18 sati do 2 sata ujutro, prikazati više od 100 hrvatskih naslova različitih žanrova, od dječjih klasika, zanimljivih novih medija i recentnog animiranog filma do dokumentaraca te kratkih i dugometražnih igranih filmova.

Noć će se održati u Zagrebu, Sisku, Otočcu, Splitu, Malom Lošinju, Koprivnici, Dubrovniku i Vukovaru, te u Mađarskoj (Budimpešta i Pečuh), Bosni i Hercegovini (Mostar), Srbiji (Subotica) i Italiji (Milano).

Službeno će ju otvoriti koncert ‘Melodije velikog ekrana’ u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema.

Izvest će popularne skladbe iz bezvremenskih hrvatskih filmova, “Vlaka u snijegu”, “Putovanja na mjesto nesreće”, “Servantesa iz Malog Mista”, “Tko pjeva zlo ne misli”, “Ne daj se Floki”.

Za svaki grad uključen u projekt umjetnička voditeljica manifestacije Irena Škorić sastavila je poseban filmski program, uz pomoć stručnih suradnika, od kojih je Boško Picula selektor za igrani film, a Tomislav Gregl za animirani film.

Nova epizoda legendarnog Profesora Baltazara

Prvi put na velikom kino platnu u kinu Kaptol Boutique Cinema, nakon nedavne premijere na Zrinjevcu, zagrebačka publika imati će priliku pogledati sasvim novu epizodu Profesora Baltazara, pod naslovom “Augustova treća sreća”, snimljenu u čast 50. godišnjice nastanka serijala o legendarnom animiranom liku.

Nova epizoda snimljena je 52 godine nakon prve originalne epizode, a sedmominutni animirani film režirao je koautor originalnog serijala Profesor Baltazar, Boris Kolar.

Iz programa se ističe i češki film koji je sniman u Hrvatskoj, “A život teče dalje”, u kojemu su glavne uloge imale ondašnje domaće zvijezde, Ita Rina i Zvonimir Rogoz. Film je sniman u Splitu, Solinu, Šibeniku, Trogiru, Visu i najviše u Komiži, a prikazan je na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji 1936. godine.

U spomen na nedavno preminulog redatelja i animatora Milana Blažekovića, nazivanog i hrvatskim Disneyjem, prikazat će se tri njegova restaurirana animirana filma iz Zagreb filma, “Čovjek koji je morao pjevati”, “Kolekcionar” i “Ples gorila”, te tri novo restaurirana filma A. Marksa i V. Jutriše, “Bijeli osvetnik”, “Mora” i “Opsesija”.

Najmlađa publika moći će pogledati Blažekovićeve popularne filmove “Čudesna šuma” i “Čudnovate zgode Šegrta Hlapića” te digitalno restauriran klasik “Vuk samotnjak” Obrada Gluščevića, kao i novija hrvatska filmska ostvarenja za djecu, “Moj Dida je pao s Marsa”, “Duh u močvari” i “Šegrt Hlapić”.

Pola stoljeća klasika velikih hrvatskih redatelja

Pola stoljeća od 1969. – godine klasika velikih hrvatskih redatelja, naziv je ovogodišnjeg igranog programa, koji uključuje pet kultnih ostvarenja snimljenih prije točno 50 godina, “Bitku na Neretvi” Veljka Bulajića, “Događaj ” Vatroslava Mimice, “Kad čuješ zvona” Antuna Vrdoljaka,” Lisice” Krste Papića, “Nedjelju” Lordana Zafranovića.

Noć hrvatskog filma predstavlja i mlade nade – najmlađi redatelj ove je godine 21-godišnji Svebor Mihael Jelić i autor je filma “Zagrebački ekvinocij”, filma o kulturi, generaciji i noćnom životu.

Na filmu je radilo stotinjak mladih ljudi, u dobi od 16 do 25 godina, a u sporednim ulogama bili su Ksenija Marinković, Goran Grgić, Ozren Grabarić.

Mladi redatelji bit će prisutni i kroz kratki igrani film – “Naopako” (Filip Zadro), “Predmeti koji tonu” (Filip Peruzović), “Antikvarijat” ( Silvio Mirošničenko), “Lovebox” (Ivan Turković – Krnjak), “Sahrana” (Tin Meze), “Bila soba” (Mladen Stanić).

Prikazat će se i izbor novih domaćih filmova – od festivalaca i dobitnika raznih filmskih nagrada do gradskih premijera – “F20” Arsena Antona Ostojića, psihološki triler nove generacije glumaca; “Sam samcat” Bobe Jelčića, obiteljska i intimistička drama, te “Za ona dobra stara vremena” Eduarda Galića.

U tom filmu o izgubljenoj generaciji uhvaćenoj na prijelazu iz socijalizma u kapitalizam, koji obrađuje uvijek aktualnu temu iseljavanja u potrazi za boljim životom, Ivo Gregurević odigrao je svoju posljednju filmsku ulogu.

Novi dokumentarci i novi mediji

Uvršteni dokumentarci se većinom bave teškim ljudskim sudbinama, “Na kraju tame” (Ranko Pauković), film o jednoj od posljednjih rudarki u Brezi, u “Susjedima” redatelj Tomislav Žaja bavi se ljudima s mentalnim bolestima koji napuštaju instituciju, dok film “Doplovit će Rex ” (Josip Lukić) prati mladu ženu s djecom koja odlazi na šestomjesečni rad na kruzeru gdje je zaposlena kao glavna domaćica.

Novi mediji donose nam iznimno film “Toranj” Silvestra Kolbasa, koji preispituje na koji se način društvene i ekonomske promjene odražavaju na sve nas, dok Damir Očko, nastavljajući se na raniji film Spring usredotočuje na umjetnikovo zanimanje za jezik, tijelo i njegov odnos sa socio-političkim kontekstom fizičkog prisustva.

“Film bez filma” Dalibora Martinisa ipak je film, a okolnosti koje su onemogućile prikazivanje filma “Z1 ,0339“, te dovele njegovog autora u koliko neugodnu, toliko i žalosnu situaciju, sada postaju njegov strukturalni dio, najavljeno je.

Po riječima Irene Škorić, umjetničke voditeljice projekta, misao vodilja programa manifestacije je ne samo privući domaću publiku u kina 25. listopada već i taj jednonoćni interes hrvatske publike za domaći film pretvoriti u trajnu ljubavnu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja i upravo zato ulaz je slobodan.

Komentari