Prije točno 145 godina balet je stigao u Zagreb, a mi znamo gdje možete otkriti kako su izgledali počeci ove plesne umjetnosti kod nas!

Photo: Zoe Sarlija/PIXSELL/ Ilustracija

Prije točno 145 godine u Hrvatsku je stigao balet. Povodom toga u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici ovog ponedjeljka 12. srpnja otvorila se izložba pod nazivom “Doprinos Margarete Froman, Ljubinke Dobrijević i Petra Dobrijevića u razvoju hrvatskog baleta”. Riječ o seriji fotografija koje možete pogledati sve do 4. rujna.

Povijest hrvatskog baleta u opusu brojnih fotografija

Na izložbi će prvi put javno biti izloženi brojni zanimljivi predmeti iz hrvatske baletne umjetnosti: fotografije s pokusa i izvedbi baleta zagrebačkog studija Foto Tonka i Ateliera Mosinger iz prve polovice 20. st., dva kostima za balerinu Anu Roje iz baleta Romeo i Julija, kostimografske skice za balet Licitarsko srce, programi i plakati predstava, čestitka Milke Trnine u povodu proslave 20. godišnjice umjetničkog djelovanja Margarete Froman u HNK-u, klavirski izvadak baleta Romeo i Julija s Fromaničinim koreografskim bilješkama, čestitka Mauricea Béjarta Petru Dobrijeviću za postavu Boléra i dr.

Prvi dio izložbe posvećen je Margareti Froman

Autori izložbe Davor Schopf i Mladen Mordej Vučković višedesetljetno praktično iskustvo i publicistički rad u području glazbeno-scenske umjetnosti  prenijeli su u izložbu bogata sadržaja, podijeljenu u dva dijela. Prvi dio posvećen je primabalerini moskovskog Boljšoj teatra Margareti Froman  (1896. – 1970.) i 100. obljetnici njezina dolaska u Zagreb, čime je 1921. započela nova era baleta Hrvatskoga narodnog kazališta. U 35 godina djelovanja koreografirala je pedesetak baleta, divertismana i baletnih večeri te baletne brojeve u sedamdesetak opera i opereta. Na taj je način ostavila neizbrisiv trag u stvaranju i afirmaciji hrvatskoga nacionalnog baletnog repertoara (Licitarsko srceImbrek z nosom i Cvijeće male Ide Krešimira Baranovića, Završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta i Orači Jakova Gotovca, Zlato Borisa Papandopula, Đavo i njegov šegrt Frana Lhotke i dr.). Prva je u Zagrebu postavila neke od najvažnijih inozemnih baleta, poput Labuđeg jezera i Orašara Petra Iljiča Čajkovskog, Žar-ptice i Petruške Igora Stravinskog te Romea i Julije Sergeja Prokofjeva, čija je hrvatska praizvedba bila jedna od prvih postava tog djela u svijetu.
Drugi dio izložbe o dva istaknuta plesača

Drugi dio izložbe predstavlja plesače Petra Dobrijevića (1931. –2009.) i Ljubinku Dobrijević (1934. – 2018.), čiji je umjetnički rad u Ansamblu „Lado“ i Baletu HNK-a obogatio povijest hrvatskog baleta. Potkraj 1950-ih Dobrijevići su otišli u inozemstvo i ostvarili svjetsku karijeru. S koreografom Mauriceom Béjartom 1960. u Bruxellesu su utemeljili znameniti ansambl Balet 20. stoljeća. Ostvarili su zapažene uloge kao plesači u kultnim baletima Boléro Mauricea Ravela i Posvećenje proljeća Igora Stravinskog te su time pridonijeli razvoju svjetske baletne scene. Djelovali su i kao baletni majstori te pedagozi mnogih utjecajnih ansambala kao što su Balet milanske Scale, Balet Bavarske državne opere u Münchenu i Balet Saarskoga državnog kazališta u Saarbrückenu, koji su i utemeljili.

Izložba je nastala u suradnji s Glazbenim odjelom Gradske knjižnice (Sanja Vukasović-Rogač i Ivana Jurenec), a uz spomenute izloške bit će predstavljena odabrana notna i AV izdanja iz bogatog fonda Glazbenog odjela.

Komentari