Ovako su stari Purgeri slavili Novu godinu: Ako prvo čestita žena, nije dobro, a odojak se jeo s vrlo dobrim razlogom

Foto: Facebook

Ako ste se ikada pitali kako su u Novu godinu ulazili stari Zagrepčani, neki običaji bi vas mogli iznenaditi. Nova godina se prognozirala klicama luka, jela se određena hrana za sreću, a najtraženija osoba bio je- dimnjačar.

Kakva će biti sljedeća godina, prognozirao je luk

Dok je danas sasvim uobičajeno da s blagdanskim ukrasima ulazimo u Novu godinu, nekada su Zagrepčani na Silvestrovo bili bez bora. No umjesto njega, u središtu kuće bio je okićeni “kinč” i to uglavnom crvenim jabukama i zlatnim orasima. Jedno vrijeme je umjesto bora stajala tek njegova grana, koja se radi stabilnosti zabadala u repu.

Zagrepčani  su bor počeli kititi tek u 19. stoljeću, a na vrh se umjesto božićne zvijezde postavljao luk. Kada bi proklijao, po klicama bi se vidjelo kakva će biti sljedeća godina. Ako su dugačke i zdrave, vjerovalo se da će godina biti dobra.

Odojak za napredak

Ako želite da vam iduća godina bude puna blagostanja i sreće, nikako ne smijete jesti perad, barem su tako pričali stari Zagrepčani. “Kokoš otraga čeprka”, a zec se također ne jede, jer on naprijed bježi i sreću odnosi. Nije se jela niti riba, jer se vjerovalo da će s njom otplivati blagostanje.

Zato se na Silvestrovo pripremala sarma, pečeni odojak i kobasice. Svinja predstavlja napredak, a blagdanski stol morao je biti bogat jer mora odražavati plodnost i blagostanje. Treba skuhati i leću jer simbolizira novac, a neizostavne su  i krafne kako bi iduća godina “rasla” poput dizanog tijesta.

Ako ti prvo čestita žena, nije dobro

Također se vjerovalo da je loša sreća ako prvi čestitar za Novu godinu bude žena, pa se s vremenom pojavio običaj da prvi ujutro čestita dimnjačar koji bi za to dobio pokoji dinar. Za Novu godinu je bilo puno prosjaka zbog čega je gradska vlast donijela oprost od čestitanja, a sav novac za milodare uplaćivao bi se u Gradski uboški odbor.

Komentari