Osamdeset godina postojanja: ‘Meštrovićev znak u Zagrebu’

Foto: Screenshot/ Twitter

Izložbom “Meštrovićev znak u Zagrebu – arhitektura: 80 godina Meštrovićeva paviljona”, koja se u utorak 18. prosinca otvara u Atelijeru Meštrović, Muzeji Ivana Meštrovića obilježavaju osamdesetu obljetnicu podizanja i otvorenja Doma hrvatskih likovnih umjetnika – Meštrovićeva paviljona.

Na izložbi će se prikazati sve faze u kojima je Meštrovićev paviljon doživio različite prenamjene i promjene, kao Dom hrvatskih likovnih umjetnika od 1938. do 1941., kao džamija od 1941. do 1945., kao Muzej narodnog oslobođenja/Muzej revolucije naroda Hrvatske od 1949. do 1991.) te ponovno kao Dom Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, od 1993. do danas.

Turbulentna povijest građevine predočit će se na izložbi i uz vizualne instalacije u izvedbi umjetnika Ivana Marušića Klifa.

Instalacijama utemeljenima na bogatoj fotografskoj i arhivskoj građi, sakupljenoj iz zagrebačkih muzeja i privatnih arhiva, pridružit će se originalna maketa Meštrovićeva paviljona iz fundusa Atelijera Meštrović.

Izložbu je osmislila viša kustosica Atelijera Meštrović Barbara Vujanović, kao nastavak istraživanja započetoga knjigom “Meštrovićev znak u Zagrebu”, objavljenom prošle godine, u kojoj je obradila Meštrovićevu zagrebačku spomeničku i arhitektonsku baštinu, te njegova djela u muzejima i crkvama.

Po njezinim riječima,  izložba želi upozoriti na slojevitost značenja te zgrade koju se prisvajalo i prilagođavalo potrebi političkih sistema, kao i cjelokupnu Meštrovićevu ostavštinu koja je učestalo razlog prijepora i različitih aproprijacija.

“U ovom slučaju Meštrovićev paviljon paradigmatski je znak zagrebačkoga prostora, te vremena, shvaćenoga u pluralnom značenju. Ovaj je Meštrovićev znak odraz (ne)razumijevanja grada i logike njegova rasta i funkcioniranja, on je mjerna jedinica (ne)tolerancije i (ne)brige o kulturnoj baštini, ali i zalog promišljanja odgovornosti spram njezine i naše budućnosti.”, ustvrdila je Vujanović u tekstu za katalog naslovljenom “Meštrovićev paviljon i paviljoni: mijene građevine kao odrazi vremena i prostora”.

Češka povjesničarka arhitekture Vendula Hnídková, s Instituta za povijest umjetnosti Češke akademije znanosti iz Praga smatra kako je Meštrović odredio “smion građevinski program kao rafiniranu sintezu tradicionalne tipologije i suvremene tehnologije, a to dvoje primijenio je u izgradnji izložbene dvorane.”

Hnídková se u svom tekstu “Hram hrvatskih umjetnika u kontekstu teških vremena” bavi kontekstom nastanka Paviljona, te donosi analizu tog paradigmatskog ostvarenja Ivana Meštrovića i njegovih suradnika kroz komparaciju s njegovim ostalim arhitektonskim ostvarenjima.

Izložbu će popratiti promocija kataloga te predavanja autorica i drugih stručnjaka. Bit će otvorena do 3. ožujka iduće godine.

Komentari

Komentari