Prva zagrebačka kavana datira još iz 1748. godine, a tradicija ispijanja kave među Zagrepčanima je popularna do danas.
Prvu kavanu otvorio je trgovac Leopold Thunn, 1748. Kod Duna su se uz kavu, posluživali čaj i čokolada, a do kraja 18. stoljeća kavane po Zagrebu počinju nicati.
Vrhunac kavanskog života u našem gradu seže do prve polovice 19. stoljeća, a u njima se sastaje društvena elita. Kavanske teme priskrbile su kavanama titulu “platonskih akademija”, bazirajući se na filozofiji, politici i kulturi.
Prema gradskom vodiču, srce kavana nalazilo se u Harmici, a prema riječima u vodiču, najživlje su bile u rano jutro tijekom sajmova. Velika kavana, na mjestu današnjeg hotela Dubrovnik, bila je središte burzovnih poslova, a najposjećenija je bila Narodna kavana, na samom današnjem Trgu bana Jelačića, kod Praške ulice.
Popularna Palainovka, tadašnja najpoznatija kavana otvorena je 1873., a najotmijenijom se smatrala kavana Corso.
Prva “bosanska kavana” u Petrinjskoj
Bečki stil je prevladavao u svim kavanama, uz iznimku prve bosanske kavane koju je otvorio Mehmed Husenšević, 1803. u Petrinjskoj ulici.
Pariški “art deco” stil u Zagreb je donijela Gradska kavana, 1930. godine čime se okitila titulom najluksuznije u gradu.
>>> Zato što toliko volimo KAVU, ISTRAŽUJEMO je li skuplja na Cvjetnom ili Tkalči
Caffe barovi, kakve danas poznajemo, pojavili su se u 20.stoljeću, potisnuvši tako otmjenost i luksuz kavana u kojima su se kave ispijale satima. Znatno skrativši vrijeme zadržavanja u ugostiteljskom prostoru, caffe barovi ponudili su esspreso koji je zauzeo ključno mjesto na njihovom cijeniku.
Kultura ispijanja kave u našem gradu je općeprihvaćena pa se tako ta tradicija održala do danas.
Kavane ili caffe barovi, Zagrepčanima nije toliko bitno, najbitnija je činjenica da uz ugodan razgovor mogu uživati u šalici ovog, omiljenog nam, crnog napitka.
>>>GRADSKI SIMBOL ODLAZI U POVIJEST: Na mjesto legendarne kavane, dolazi drogerija!