UGLEDNI ZAGREBAČKI ARHITEKT: Njegovi su radovi obilježili izgled grada i ostavili dubok trag u hrvatskom graditeljstvu

Hrvatski arhitekt Hugo Ehrlich rođen je u Zagrebu 31. siječnja 1879. u obitelji imućnog židovskog graditelja i poduzetnika Hermana Ehrlicha.

Obitelj Ehrlich je obitelj građevinara i ahitekata. Otac Herman je radio ceste po Hrvatskoj i Slavoniji.

Hugo je imao šestero braće i sestru te dva polubrata. Njegova braća Adolf, Đuro i Ernest su imali svoje arhitektonske urede u kojem je neko vrijeme radio i Hugo dok nije otvorio svoj.

Njegovo najveće djelo je izgradnja Nadarbine zagrebačke nadbiskupije (Martićeva/Bauerova/Vlaška) – popularni  “Mali Vatikan”.


Ovo je tek mali dio njegovih radova u Zagrebu:

  • surađivao je s Viktorom Kovačićem
  • uređuje Jezuitski trg, Strossmayerovo i Vrazovo šetalište
  • gradi kuću Rado na Rokovom perivoju
  • Slavensku banku (zgrada na uglu Vlaške i Draškovićeve – kraj Schlosseovih stuba),
  • prvu hrvatsku obrtnu banku (Ilica 38, danas je tu smještena Zagrebačka banka u blizini Mesničke)
  • adaptirao i nadogradio palaču Bombelles gdje je imao ured (Opatička 4 – grof Bombelles je prvi doveo auto u Zagreb 1899, da nebi bilo zabune – Budicki je prvi zagrepčanin koji je posjedovao auto 1901.)
  • zgradu na uglu Ilice/Medulićeve – nekada je tu bila kavana Medulić
  • kada je Kovačić umro, Hugo je uz pomoć suradnika dovršio zgradu Zagrebačke burze ( Trg hrvatskih velikana – zgrada HNB)

Prilikom uređenja Strossmayerovog šetališta dizajnirao je i vanjsku rasvjetu pa se tako lampe na Strossmayerovom šetalištu zovu Ehrlichovi kubusi.

Potpuno Ehrlichovo sazrijevanje, i dosljedno prihvaćanje suvremenih oblikovnih načela, nastupilo je 1934. godine pri realizaciji šesterokatnice mirovinske zaklade Gradske štedionice na uglu Gajeve ulice i Trga bana Jelačića, odnosno na sjeveroistočnom uglu bloka nekadašnje Zakladne bolnice.

Naglašenih horizontalnih linija i ostakljena prizemlja, dematerijalizirajući nosivu konstrukciju zgrade, Ehrlich je u potpunosti prihvatio principe funkcionalističke arhitekture. To je ujedno bila i posljednja Ehrlichova realizacija budući da je dvije godine kasnije, 21. rujna 1936., preminuo u 57. godini života

Komentari