POPULARNA ‘MUNJARA’: Zagreb dobio prvu javnu električnu rasvjetu

POVIJEST.HR

Električnu energiju osiguravala je prva zagrebačka električna centrala, nazivana Munjara.

Nakon desetljeća odbijanja uvođenja javne električne rasvjete zagrebački gradski oci napokon su popustili i 5. studenog 1907. godine te ee javna plinska rasvjeta počinje zamijenjivati električnom. Toga dana u 18.30 sati jedna za drugom palile su se električne svjetiljke na potezu od Frankopanske ulice preko Ilice i Trga bana Jelačića pa sve do Praške ulice i Zrinjevca. Građani su bili oduševljeni ovom novotarijom, a tadašnje novine pisale su da je Zagreb dobio uistinu velegradski izgled.

Električnu energiju osiguravala je prva zagrebačka električna centrala, nazivana i Munjara, koja je bila smještena na kraju Vodovodne ulice tj. na mjestu današnje termoelektrane i toplane EL-TO Zagreb. Isprva je snaga zagrebačke Munjare bila 0,8 MW. Ured Gradske električne centrale bio je smješten na uglu Gundulićeve i današnje Masarykove ulice, a zapošljavao je 22 namještenika. Do 1909. godine registrirano je 1129 potrošača, pri čemu su bile instalirane 334 ulične svjetiljke. Najveći potrošač električne energije bio je Gradski vodovod, a od 1910. godine i tramvaj.

Zagreb je prije toga, od 1863. godine, imao javnu plinsku rasvjetu koja je bila slaba i nepouzdana. Zato je kao prava senzacija odjeknula vijest o postavljanju prve javne električne svjetiljke 20. siječnja 1877. na uglu Gundulićeve ulice i Ilice prigodom Sokolskog plesa u Hrvatskom glazbenom zavodu. Svjetiljku je postavio profesor Ivo Stožir koji je u to vrijeme naveliko eksperimentirao s električnom energijom. Ipak, oduševljenje građana nije djelila i gradska vlast pa je rasvjeta i nadalje ostala plinska.

Ostatak teksta pročitajte na povijest.hr

Komentari

Komentari