Pripadala je najuglednijim sudionicima Hrvatskog narodnog preporoda, piše Povijest.hr.
Književnica, pedagoginja i prva hrvatska alpinistica Dragojla Jarnević rodila se u Karlovcu 4. siječnja 1812. godine.
Kao odgojiteljica radila je na plemićkim dvorovima u Grazu, Trstu i Veneciji, a vrativši se u Karlovac osnovala je prvu privatnu djevojačku školu (1840.). Potom je podučavala djecu oba spola u vlastitu domu. Posebice je poticala svijest o potrebi boljeg obrazovanja djevojčica.
Pisala je o ženskoj perspektivi hrvatske povijesti
Kao književnica isprva je pisala na njemačkom jeziku, a nakon upoznavanja s ilirskom idejom počinje pisati na hrvatskom, objavljujući u Danici domoljubne i ljubavne pjesme.
Objavila je knjigu pripovijesti Domorodne poviesti (1843.), pisanih u duhu hrvatske hajdučko-turske novelistike, njezin roman Dva pira, objavljen u nastavcima 1864., pripada među začetnike hrvatskog romana. Bavila se i pedagoškim radom, pisala je članke o odgoju mladih, a u rukopisu je ostavila tekst Moje učiteljevanje.
Osobito je vrijedan dnevnik koji je ostavila iza sebe (pisan između 1833. i 1847.), a koji opisuje žensku perspektivu hrvatske povijesti 19. stoljeća.
Zapis je djelomično objavljen 1958. godine pod naslovom Život jedne žene,a integralno tek 2000. kao Dnevnik. Pripadala je najuglednijim sudionicima hrvatskog narodnog preporoda pa je na glasovitom letku Muževi ilirske dobe među preporodnim velikanima otisnut i njezin lik.
Prva planinarka i alpinistica
Dragojla Jarnević bila je među začetnicima planinarstva i alpinizma u doba ilirskog preporoda, pa se smatra prvom hrvatskom planinarkom i alpinisticom.
Kao prva žena popela se na Okić, kod Samobora, s južne strmije strane. U to vrijeme bio je to velik poduhvat jer nije bilo alpinističke opreme pa se morala penjati bosa po stijenama. Staza njezinog uspona danas je označena kao Dragojlina staza.
Dragojla Jarnević preminula je 1875. godine u rodnom Karlovcu.
