Najpoznatiji hrvatski arhitekt značajan za razvoj graditeljstva u Hrvatskoj

Kritizira historicizam i traži da moderna arhitektura odgovara suvremenim potrebama, piše Povijest.hr.

Najpoznatiji hrvatski arhitekt s početka 20. stoljeća, često nazivan ocem suvremene hrvatske arhitekture, Viktor Kovačić rođen je 28. srpnja 1874. godine u Ločkoj Vasi kraj Huma na Sutli. Obrtnu školu i zidarski zanat izučio je u Grazu. Nakon toga iskustvo stječe radeći u radionici Hermana Bollea u Zagrebu. Akademiju završava u Beču 1899. kod glasovitog arhitekta Otta Wagnera.

Vrativši se u Zagreb, brzo se uključuje u javni život te objavljuje programski tekst Moderna arhitekturaU njemu kritizira historicizam i traži da moderna arhitektura odgovara suvremenim potrebama i udobnosti. „Stanovi se grade zbog ljudi, a ne zbog pokućstva“, njegovo je načelo. Sa skupinom istomišljenika osnovao je Klub hrvatskih arhitekata.

Od mnogobrojnih Kovačićevih ostvarenja, od kojih su mnoga unijela važne promjene i novine u tadašnji hrvatski arhitektonski izričaj, izdvojit ćemo: vilu Perok, regulaciju Kaptola i Rokova perivoja, crkvu sv. Blaža, vile Vrbanić i Frangeš, kuću Frank, vile Čepulić i Fröhlich, kuću Slaveks i palaču zagrebačke Burze koju je dovršio Ehrlich.

Za razvoj hrvatskoga graditeljstva osobito je važno Kovačićevo nastojanje na podizanju vrsnoće obrta, pri čemu je posebnu pozornost poklanjao unutarnjem uređenju (adaptacija vlastitoga stana u Masarykovoj ulici 21–23 u Zagrebu, koji je Muzej grada Zagreba uredio i otvorio za javnost 1994). Na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu bio je posmrtno nagrađen Velikom nagradom (1925).

Viktor Kovačić preminuo je 1924. godine u Zagrebu.

Komentari

Komentari