Dana 27. prosinca 1564. umro je barun Ivan Ungnad, nekadašnji veliki posjednik u Hrvatskoj, vrhovni kapetan Hrvatsko-slavonske krajine i varaždinski veliki župan. Podrijetlom je bio s područja današnje Austrije. Barunska obitelj Ungnad von Weissenwolff posjedovala je velike posjede na austrijskom i slovenskom prostoru, a zatim ih je stekla i na hrvatskom području. Naime, barun Ivan Ungnad postao je 1543. gospodarom Varaždina i velikim županom varaždinske županije, piše Povijest.hr.
U Hrvatskoj je, osim varaždinskog burga, posjedovao i burg Samobor. Znatne prihode obitelji Ungnad donosio je znameniti rudnik u Rudama pokraj Samobora. Godine 1553. imenovan je Ivan Ungnad vrhovnim kapetanom Hrvatsko-slavonske krajine.
Navodno je barun Ivan Ungnad imao čak 20 sinova i 4 kćeri. Njegov sin Krsto Ungnad postao je hrvatskim banom, a širokoj je publici osobito poznat iz romana Zlatarevo zlato. Ivan Ungnad pristao je uz reformacijski pokret potekao od Martina Luthera (protestantski pokret). Zbog toga je u 60-im godinama života s mlađom djecom izbjegao u Württemberg, njemačko vojvodstvo pod vlašću protestantskog vladara Kristofora od Württemberga.
Vojvoda Kristofor dao je Ivanu Ungnadu na raspolaganje nekadašnji kartuzijanski samostan u Urachu pokraj Tübingena. Ondje je Ivan Ungnad osnovao glagoljsku protestantsku tiskaru. Umro je 1564. godine u 72. godini u Češkoj, a pokopan je u spomenutom Tübingenu.
