Na današnji dan prije 169 godina ban Josip Jelačić postao guvernerom Rijeke

Za riječke su guvernere prije Jelačića većinom birani ugarski velikaši (grof Majláth, grof Almásy, grof Szápáry itd.), piše Povijest.hr.

U ljeto revolucionarne 1848. godine Hrvatski sabor donio je odluku o prekidu odnosa s Ugarskom čime je teritorij Trojedne kraljevine, uključujući Rijeku i Primorje do Senja i Voloskog, izdvojen je iz mađarske uprave. Mađari, ali i i njihovi brojni pristaše u Rijeci, žestoko prosvjeduju pozivajući se na diplomu Marije Terezije iz 1779. godine kojom je Rijeka dobila status zasebnog tijela ( lat. corpus separatum) pridruženog izravno ugarskoj kruni svetog Stjepana.

U tim okolnostima ban Jelačić šalje u Rijeku svog opomuničenika Josipa pl. Bunjevca (dotadašnjeg podžupana Zagrebačke županije) na čelu banske vojske. Banska vojska sa sušačke strane prelazi most na Rječini 31. kolovoza 1848., ulazi u grad te proglasom Hrvatskoj pripaja Rijeku i cijelo tzv. Ugarsko primorje.

Dana 2. prosinca 1848. godine hrvatski ban Josip Jelačić imenovan je i guvernerom Rijeke i tada je grad i formalno pridružen Banskoj Hrvatskojiako riječka samouprava nije ukinuta. Bunjevac, pak, ostaje banski povjerenik za Rijeku i Primorje. U spomen na te događaje nekadašnja Porta Hungarica na Lujzijani postaju Banska vrata u čast bana Jelačića.

Tako je Josip Jelačić u svojoj je osobi objedinio vrhovne funkcije različitih hrvatskih krajeva, čime su oni na neki način ujedinjeni (doduše, ne u pravnom i trajnom smislu). U Banskoj Hrvatskoj Jelačić je bio ban, u Vojnoj krajini zapovijedajući general, u Dalmaciji namjesnik te Rijeci guverner. Nakon njegove smrti te su funkcije razdijeljene različitim osobama. Sama Rijeka nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine i famozne Riječke krpice ponovo potpada pod mađarsku vlast.


Komentari