Izgled arkada na Mirogoju dugujemo njemačkom arhitektu Hermannu Bolleu
Mirogoj, središnje zagrebačko groblje smješteno je na obroncima Medvednice i smatra se jednim od najljepših groblja u Europi. Međutim, Mirogoj je također predivan park i umjetnička galerija na otvorenom. Zbog velikog broja sahranjenih znamenitih osoba Mirogoj naziva se hrvatskim Panteonom.
Šezdesetih godina 19. stoljeća zagrebačka su gradska groblja bila prenapučena i postalo je neophodno pronaći i osmisliti prostor za novo gradsko groblje. Gradska općina je 1872. godine dogovorila s Nadbiskupijom zatvaranje nekoliko manjih groblja koja su svoju imovinu predala za kupnju novoga zemljišta za novo skupno groblje.
Tako je gradska općina stekla uvjete za kupnju zemljišta na dražbi imanja Ljudevita Gaja 1873. godine.
Sredinom 19. stoljeća groblja su bila zasebna, raspršena, vezana uz pojedine vjere i župe, a sada je odlučeno da će se graditi jedinstveno centralno groblje za sve vjeroispovijesti. Za razliku od starih zagrebačkih groblja koja su bila u vlasništvu crkava, vlasnikom Mirogoja postala je gradska općina
Ubrzo nakon otvorenja Mirogoj je dobio Statut skupnog groblja koji ga označuje kao opće skupno groblje za pripadnike svih vjeroispovijesti. Nadalje, ističe se da se “svakoj vjeroispovijesti dodjeljuje poseban prostor, primjeren broju njezinih sljedbenika. Sljedbenici svih vjeroispovijesti imaju glede groblja jednaka prava i dužnosti. Između pojedinih vjerskih groblja nije bilo dopušteno podizanje ograda.
Izgled arkada na Mirogoju dugujemo njemačkom arhitektu Hermannu Bolleu, koji je ostavio vjerojatno najveći trag na današnji izgled grada Zagreba. Na Mirogoju je izgradio oko 500 metara duge arkade s 20 kupola. Bolle je isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno novca.
