Napisao je veći broj povijesnih djela na hrvatskom i latinskom jeziku.
Povjesničar, teolog i pravnik te najvažniji hrvatski kroničar sredine 18. stoljeća, Adam Baltazar Krčelić rođen je 5. veljače 1715. godine. Rodio se na području Šenkovca kraj Zaprešića, u neposrednoj blizinu današnje hrvatsko-slovenske granice.
Školovao se u Zagrebu, Beču i Bologni gdje je doktorirao teologiju i pravo. U mladosti je postao katoličkim svećenikom, a od 1739. godine bio je župnik u Selima kraj Siska. Od 1745. godine predavao je na zagrebačkom sjemeništu, a dvije godine kasnije postao je kanonikom Zagrebačkog kaptola.
Određeno je vrijeme bio i rektor Hrvatskoga kolegija u Beču. Dobio je titulu apostolskoga protonotara i naslovnog opata. Za boravka u Beču približio se reformnomu krugu oko carice Marije Terezije te pristao uz ideje prosvijećenog apsolutizma.
Autor brojnih povijesnih djela
Napisao je veći broj povijesnih djela na hrvatskom i latinskom jeziku. Najpoznatije Krčelićevo djelo je Annuae ili povijest od uključivo 1748. godine i sljedećih (do 1767) na znanje potomstvu. To djelo je svojevrna povijest i kronika Hrvatske u razdoblju vladavine Marije Terezije.U njemu donosi velik broj podataka i uvida u hrvatsku svakodnevicu i političku situaciju sredine 18. stoljeća.
Napisao je i pregled hrvatske povijesti do 1606. godine – Prethodne napomene o kraljevstvima Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, u kojem je istaknuo pravo Habsburgovaca na hrvatske zemlje i susjedna područja. To je djelo napisao služeći se bogatom ostavštinom Pavla Rittera Vitezovića, koju mu je predala sama Marija Terezija.
Ostala važnija djela su mu: Živlenje blaženoga Gazotti Augustina, zagrebečkoga biskupa i Povijest zagrebačke stolne crkve. Autor je jednog od najstarijeg pregleda povijesti hrvatske književnosti. Napisao ga je na latinskom jeziku, a obuhvatio je hrvatske pisce od 14. do konca 17. stoljeća.
Neposredno pred smrt, Krčelić je svoje knjige i rukopise darovao knjižnici Kraljevske akademije u Zagrebu, koja je temelj današnjoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Krčelić je preminuo kao arhiđakon 1778. godine u Zagrebu, u dobi od 63 godine
