Kada ste zadnji puta vidjeli rodu? Danas je njihov dan, a ako imate gnijezdo na krovu možete dobiti 700 kuna godišnje!

Zeleni prsten Zagrebačke županije

Mnogim je mališanima vidjeti rodu uz cestu dok putuju prava pravcata atrakcija. Što zbog njihovog atraktivnog izgleda, jer su jedne od najvećih ptica u našim krajevima, a što zbog legende da baš one donose djecu na svijet.

Na žalost, u budućnosti bi prizor rode mogao postati čak i veća atrakcija zbog tužne vijesti. Naime, roda u prirodi ima sve manje i manje. Posljedica je to nastanka njihovih prirodnih staništa uslijed sve veće urbanizacije i moderne industrijske poljprivrede.

Kod nas je najpopularnija vrsta bijela roda, koju karakteriziraju dug i crven kljun, dugačak vrat i crvene, tanke noge. Perje joj je uglavnom bijele boje, osim nešto crne na krilima. Njeno se glasanje naziva klepetanjem, zbog čega je i popularni rodac iz jedne od najljepših ljubavnih priča Hrvatske dobio ime Klepetan.

U Hrvatskoj su najrasprostranjenije u sjevernom kontinentalnom dijelu, te u istočnim krajevima. Gnijezde se u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i ekstenzivno obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Upravo zbog nestanka takvih staništa, danas možemo vidjeti i sve manje roda.

Zato su dobile i svoj poseban dan. 24. kolovoza obilježava se dan roda kako bi se upozorilo na opadanje njihovog broja. Inače, bijela roda u Hrvatskoj ima status zaštićene vrste.

Rode su zaista druželjubive životinje i blagonaklone su prema ljudima. One većinu svog života provedu kraj čovjeka. Obično se gnijezde u selima, na krovovima kuća, crkava, vatrogasnih domova, štagljevima, stupovima od elektre, a hrane se na poljoprivrednim površinama.

Rode su postale dio identiteta hrvatskog sela. Po njihovom se dolasku i odlasku tradicionalno računa smjena godišnjih doba. K nama se vraćaju tijekom proljeća i ostaju do kraja ljeta. Stoga se onih dana već naveliko pakiraju za svoju selidbu prema Africi gdje tijekom zimskih mjeseci imaju mnogo više hrane.

Opstanak roda danas najviše ovisi o načinu života ljudi na selu. One najviše vole zemljišta koja se obrađuju na tradicionalan način jer tamo mogu naći i najviše hrane. Hrane se vodozemcima, gmazovima, ribama, glodavcima, velikim kukcima, onime što može uloviti. U Hrvatskoj su najviše ugrožene promjenama staništa do kojih dolazi zbog moderniziranja poljoprivrede, isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja, te upotreba pesticida.

Zbog toga su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zagrebačka županija u suradnji s Javnom ustanovom Zeleni prsten pokrenuli projekt ”Zaštita i očuvanje bijele rode”.

“Projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode provodi se već desetak godina u nekoliko hrvatskih županija, mi ju provodimo na području Zagrebačke županije. Svim onim stanovnicima koji imaju gnijezdo rode na krovu, bilo da je to kuća, gospodarski ili poslovni objekt, crkva ili škola, dajemo godišnju naknadu od 700 kuna“, objasnila je Željka Šabarić iz Zelenog prstena.

Razlog za novčanu naknadu je šteta koju gnijezdo rode kroz godine može prouzročiti na krovu. Naime, Šabarić je objasnila da rodina gnijezda mogu težiti i do jedne tone! Osim toga, njihov je izmet vrlo erozivan, zbog čega kroz godine može nanijeti štetu podlozi na kojoj se nalazi.

“Kada imate gnijezdo rode na svom krovu, vi taj krov morate obnavljati češće nego što bi inače trebali. Stoga Fond za zaštitu okoliša i Zeleni prsten ljudima godišnje isplaćuju tu naknadu. Računa se da oni moraju krov sanirati otprilike svakih 20 godina. Naknada stoga služi da,  kada dođe do potrebe za sanacijom, oni već imaju određeni iznos koji će smanjiti njihov trošak”, objasnila je Šabarić.

Stoga, ako je i vaš dom utočište rodama, prijavite se udruzi Zeleni prsten koja je zadužena za isplatu novčanih sredstava za Zagrebačku županiju na broj 01/6111-552.


Komentari