Hrvatski političar i socijalni radnik ubijen u atentatu u beogradskoj Skupštini

Djelovao je na reformi sela i suzbijanju kriminaliteta.

Hrvatski političar i socijalni radnik, ubijen u beogradskoj Narodnoj skupštini, Đuro Basariček rođen je 1884. godine u Zagrebu. Doktorirao je pravo u Zagrebu, a zatim je radio kao sudac u Slavonkom Brodu te kao tajnik Središnjega zemaljskog odbora za zaštitu obitelji mobiliziranih i u ratu poginulih vojnika.

Godine 1908. pokrenuo je Malu knjižnicu, a 1917. list Narodnu zaštitu, koji je uređivao više godina. Potpisivao se pseudonimima Oruđ Kečirasab, Osip Pravedni i S. Sanjin Neždanov.

U vrijeme Prvog svjetskog rata pokrenuo je spašavanje više od 20.000 gladne djece njihovim preseljavanjem iz ugroženih istarskih i bosanskohercegovačkih krajeva, uglavnom u Slavoniju.

Nakon rata angažirao se u unutarnjoj kolonizaciji hrvatskih krajeva iz prenapučenih područja (uglavnom Zagorje i Prigorje) u Slavoniju osnivanjem više naselja. Također je djelovao na reformi sela i suzbijanju kriminaliteta. Smatra se jednim od vodećih djelatnika na socijalnom polju u svoje doba.

Basariček je bio član užeg vodstva Hrvatske seljačke stranke na čijoj je listi biran za zastupnika u Ustavotvornoj (1920.) i Narodnoj skupštini (1923., 1925. i 1927. godine), a zbog svog političkog rada bio je zatvaran i proganjan od vlasti.

Ubijen u poznatom atentatu na zastupnike HSS-a u Skupštini, od strane srpskog radikala Puniše Račića 20. lipnja 1928. godine. U momentu atentata Basariček spremao se izaći na govornicu i govoriti protiv pretjeranoga utjecaja stranog kapitala. Kada je Račić počeo pucati na zastupnike HSS-a, Basariček je potrčao prema njemu kako bi ga spriječio u tome, ali ga je on jednim hitcem oborio te je Basariček, nakon dvanaest minuta, ležeći na skupštinskome podu, izdahnuo.


Komentari