Na današnji dan začetak Hrvatskog državnog arhiva: Izrađena škrinja za čuvanje isprava

FOTO: Ivan Klindić

Od 1993. godine djeluje pod nazivom Hrvatski državni arhiv.

Kao svuda u Europi i u Hrvatskoj se arhivska građa čuvala po crkvama i samostanima gdje su se pohranjivale važne listine i oporuke. Do promjene je došlo u XVII. stoljeću. Zemaljski protonotar, magistar Ivan Zakmardi Dijankovečki dao je izraditi hrastovu škrinju, u kojoj bi se čuvale temeljne isprave hrvatske države. Bilo je to 23. prosinca 1643. Škrinja je imala zaštitnu bravu koja se otključavala s tri različita ključa. Jedan je čuvao ban, drugi podban, a treći protonotar. Tim su se redom ključevi stavljali u bravu i tek tada se mogla otvoriti. Bio je to začetak Hrvatskog državnog arhiva.

Ta škrinja, koja je danas u Arhivu, u početku se čuvala u sakristiji zagrebačke katedrale, a 1764. premještena je u sabornicu na Markovu trgu nakon čega je Sabor donio posebne mjere za zaštitu tih prostorija. Daljnji razvoj arhivske službe obilježile su aktivnosti Hrvatskoga kraljevinskog vijeća, u Banskoj Hrvatskoj sređuju se i popisuju najvažniji arhivi i pismohrane, a u Kraljevinskome arhivu sastavljeni su i prvi elenhi i repertoriji. 1797. godine Sabor je predložio otvaranje stalnoga mjesta arhivista Kraljevinskoga arhiva, što je kralj i odobrio, te je na to mjesto 1800. imenovan Ivan Zrnčić.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća uspostavljena je cjelovita mreža arhiva, a arhivska je djelatnost sustavno normirana zakonom i brojnim podzakonskim aktima te i Arhiv, koji do 1962. djeluje pod nazivom Državni arhiv NR Hrvatske, a od tada pod nazivom Arhiv Hrvatske, širi i jača svoju djelatnost osnivanjem novih odjela i širenjem svojih funkcija. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske Arhiv je 1992. godine postao članom Međunarodnoga arhivskog vijeća, a od 1993. godine djeluje pod nazivom Hrvatski državni arhiv.

Hrvatski državni arhiv, središnja i matična arhivska ustanova, čuva, štiti, stručno obrađuje te daje na korištenje arhivsko gradivo. Više od 29 000 dužnih metara gradiva raspoređeno je u 2150 arhivskih fondova i zbirki nastalih djelovanjem središnjih tijela državne uprave i pravosuđa, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i vojnih ustanova, kao i djelatnošću istaknutih pojedinaca i obitelji te hrvatskoga iseljeništva. Posebne cjeline čine zbirka fotografija Fototeke HDA, u kojoj se nalazi više od 1 750 000 fotografija različitih oblika i tehnika te Mikroteka s više od 10 milijuna snimaka dokumenata iz različitih ustanova iz Hrvatske i svijeta.

Komentari