Čuvarica tajni Griča i velikanka hrvatske književnosti

Najčitanija hrvatska književnica i prva profesionalna novinarka Marija Jurić Zagorka.

Prva profesionalna novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. u Negovcu kod Vrboca.

Zagorka je svoju karijeru posvetila borbi za prava žena, kao i borbi protiv društvene diskriminacija, mađarizacije i germanizacije. Svojevrstan mentor i potpora u njenom književnom stvaralaštvu i novinarstvu bio joj je Josip Juraj Strossmayer koji ju je i nagovorio da počne pisati romane.

Njezni romani namijenjeni su široj publici, a spoj su ljubavnih priča i nacionalne povijesti. Osim što je pisala romane, Zagorka je uređivala i dnevni list Obzor, a pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi časopis za žene kao i Hrvaticu.

>>> MARIJA JURIĆ ZAGORKA: ‘Žena u politici u 19. st. smatrana je poput žene u javnoj kući’

Privatni život Marije Jurić

Zagorka je rođena, 2. ožujka 1873. godine u selu Negovec kraj Vrbovca u imućnoj obitelji, ali odrasla je u Zagorju jer je njen otac tamo radio kao upravitelj imanja baruna Geze Raucha. Pučku školu polazila je u Varaždinu i Zagrebu, a već se u ranoj mladosti isticala po svojoj inteligenciji. Otac ju je htio poslati na studij u švicarsku, ali majka to nije dozvolila, a Marija je silno htjela postati glumica. Kasnije je zbog nesređenih obiteljskih odnosa napustila školu.

Na inzistiranje majke Zagorka 1891. godine pristaje na udaju za čovjeka kojega do tada nije niti upoznala. Mađarski činovnik Andrija Matraj bio je 17 godina stariji od Marije što je izazvalo revolt kod njena oca, no, ipak je pristao i Marija je tada pošla put Mađarske. Njen suprug nije imao razumijevanja za njene ideale jer je bio zadrti nacionalist i zagovarao je mađarizaciju Hrvatske. Također, želio se okoristiti Marijinim talentom za književnost i natjerati ju da piše na mađarskom, ali Zagorka je to odbila i nakon tri godine provedene u Mađarskoj odlučuje se pobjeći nazad u Zagreb.

Uz pomoć oca sređuje rastavu, ali ona završava optužbom Zagorke i to zaslugom njezine majke koja je svjedočila protiv nje. Time je njen bivši suprug bio oslobođen plaćanja alimentacije i dužnosti vraćanja njene osobne imovine.

Marija Jurić kasnije se ponovno udala za kolegu novinara Slavka Vovaršku, a taj brak potrajao je svega desetak godina. U Zagrebu je ostala do kraja života, umrla je 30. studenoga, a pokopana je 4. prosinca 1957. godine.

FOTO: Ivan Ramađa
FOTO: Ivan Ramađa

>>> NJIMA U ČAST DIGNUTI KIPOVI I SPOMENICI: Hodali su veliki ispod zvijezda (FOTO)

Novinarska karijera i književni rad

Prvi njen članak izlazi 1896. u Obzoru, pod nazivom Jedan časak. Nakon toga, na preporuku, Storssmayera biva primljena u redakciju kao referent za mađarsko-hrvatsku politiku, a dali su joj posebnu sobu kako ju nitko od posjetitelja ne bi vidio jer je – žena. Baš tu započinje njen uspon u novinarstvu. Cijeli svoj život posvetila je žestokoj borbi za dokazivanjem, bila je dopisnica iz Beča i Budimpešte, izvještavala je o politici, aktivno je sudjelovala u borbi protiv mađarizacije i germanizacije. U vrijeme kada je Obzor ostao bez dvojice urednika, Marija je sama uređivala list i pokazala neviđenu sposobnost.

Uz rad u Obzoru, Marija je pokrenula je i uređivala prve ženske novine, simbolična naziva – Ženski list, a zatim i Hrvaticu. U međuvremenu Zagorka počinje pisati i objavljivati romane, a zaslugom Strossmayera njen prvi roman, Roblje, objavljivao se u Obzoru.

Iako ju književna kritika tada baš i nije doživljavala, publika je njen ciklus romana Grička vještica, prihvatila i Zagorka se polako počela afirmirati kao književnica, štoviše postala je dosta popularna. No, tadašnja književna scena nije baš bila sklona Zagorku, a naročito Gjalski koji je njena djela nazvao šund literaturom za kravarice, a bolje nije mislio ni o njenom novinarstvu. No, unatoč negativnu okruženju njena književna djela objavljivala su se u Obzoru, Hrvatici, Ženskom listu te u Malim novinama i Jutarnjem listu, a publika ju je obožavala.

Književno stvaralaštvo i ostavština

Vjerojatno najpoznatije književno djelo Marije Jurić Zagorke jest ciklus od sedam povijesnih romana pod nazivom – Grička Vještica. No, gotovo jednako popularni su i ostali povijesni romani, kao na primjer, Kula Lotrščak, Kneginja iz Petrinjeske ulice. Napisala je i drame Kalista i Doroteja, Filip Košenski i Evica Gupčeva, kao i vrlo uspješne romane Plameni inkviztori, Republikanci, Vitez slavonske ravni, Roblje.

Mnogi kažu kako je njeno stvaralaštvo nastalo u krivom razdoblju u kojem je stalno nailazila na otpor, ali Zagorku je možda baš to razdoblje i definiralo kao književnicu i mnoga njena djela možda se ne bi ostvarila da je djelovala u nekom drugom vremenu. Ovako je Marija Jurić Zagorka ispisala povijest i ostat će upamćena kao revolucionarka i možda kao najveća književnica koju je Hrvatska ikada imala.

Komentari