Ban Josip Šokčević bio je jedan od omiljenijih vladara u povijesti, a znate li zašto?

Ban Šokčević se zalagao za politiku dogovora s Austrijom prije nego se ona nagodi s Ugarskom. Izigran od bečkog dvora dao je ostavku.

Hrvatski ban Josip Šokčević rodio se 7. ožujka 1811. godine u Vinkovcima, a gotovo cijeli životni vijek posvetio je vojnoj karijeri gdje je došao do čina podmaršala. Nakon završene Vojne akademije u Bečkom Novom Mjestu, služio je u Lavovu odakle je poslan na talijansko bojište tijekom austro-talijanskog rata (1848-1849) U ratu se posebno istaknuo u osvajanju Venecije te je promaknut u čin general bojnika, a deset godina kasnije imenovan je podmaršalom te zamjenikom bana Josipa Jelačića.

Hrvatskim banom Šokčević je imenovan 1860. godine (na preporuku biskupa J. J. Strossmayera) nakon ukidanja neoapsolutizma, a postao je i doživotnim članom Carevinskog vijeća te guvernerom Rijeke, a dobio je i naslov baruna.

Kao ban zaslužan je za poticanje gospodarskog života, koje je prvo zahvatilo veće gradove – Zagreb, Rijeku, Karlovac, Osijek, Vukovar i Zemun. U njegovom mandatu počinje gradnja glavnih željezničkih pruga. Uz njegovu izdašnu pomoću Zagrebu je 1864. godine. organizirana Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba, a na veleposjedima u Slavoniji pojavljuje se prva mehanizacija u obradi polja. To mu je donijelo popularnost u narodu tako da njegovim putovanjima kroz Hrvatsku narod piše transparente: “Dao Bog dao Šokčeviću bane, da nam sreća sad po Tebi svane, zdravo bane, zdravo diko naša, u Tebi je prava nada naša!”.

Jedna od povijesnih zanimljivosti je da je Šokčević u suradnji s Eugenom Kvaternikom pokušao ustrojiti Hrvatsku pravoslavnu crkvu radi očuvanja jedinstva hrvatskog naroda, ali taj pokušaj je propao.

Na političkom planu Šokčević je odmah počeo uvoditi hrvatski kao službeni jezik u u upravi i školstvu. Na osnovi carske Listopadske diplome, ban saziva najprije Bansku konferenciju od 55 hrvatskih uglednika da urede novi izborni zakon za Hrvatsku i daju hrvatske prijedloge o preuređenju Habsburške Monarhije koj se mogu sažeti u: cjelovita Hrvatska i federativna Monarhija…

Više pročitajte na povijest.hr


Komentari