Ordo fratres draconis croatici), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate, stoji u njihovom opisu.
Dužbu su u Zagrebu obnovili 16. studenoga 1905. godine Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji, mada se ona u stvarnosti i nije ugasila, njezini vitezovi bili su među članovima hrvatskoga plemstva od osnutka.
Družba je pravni sljednik hrvatskih vitezova zmajskoga reda Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškoga, utemeljenog 1408. godine, u kojem su tada većinu činili hrvatski plemići. Plemićki sloj hrvatskoga društva sačuvao je postojanje staroga reda te ga je prenio na obnovljenu zmajsku družbu.
Osnovna zadaća družbe je kao i nekada sačuvati Hrvatsku katoličku kulturu i domovinu od nevjernika i krivovjeraca. Pravila Družbe potvrđena su 1906. godine, ali su više puta mijenjana i dopunjavana. Rad Družbe vodi Meštarski zbor koji se prema sadašnjim pravilima sastoji od Velikog meštra i 10 meštara, a bira se na 5 godina.
Istaknuti članovi, a među njima i Bandić
U svojim je redovima Družba imala velik broj istaknutih imena hrvatske kulture i javnoga života; sudaca, odvjetnika, gospodarstvenika, svećenika, osoba koje su radile u državnoj i gradskoj upravi, te osoba mnogih drugih zanimanja. Milan Bandić jedan je od članova društva Družbe braće hrvatskog zmaja u koju je primljen 16. veljače 2007.godine. Njegova titula je Milan Bandić Zmaj od Kamenitih vrata IV. -“Zmaj od Kamenitih vrata zaštitnik je Zagreba i ja ću tu dužnost ispuniti”, tada je izjavio Bandić.
Među nekima od najistaknutijih članova još se navode Franju Tuđmana (Zmaj od Hrvatske), msgr. Đuru Kokšu (Zmaj od Krbuljina), akademika Andriju Mohorovičića (Zmaj Kvarnerski), slikara Ivana Lackovića (Zmaj od Batinske), grofa Jakoba Eltrza (Zmaj Vukovarski III.), Žarka Domljana (Zmaj Mosorsko-poljički), Nedjeljka Mihanovića (Zmaj Poljički III.), Vladimira Šeksa (Zmaj Dravski) , Dinamovog predsjednika Barišića, biskupa Bogovića i msgr. Juraja Jezerinca.
U subotu, 28. listopada u ovu Družbu kao počasni član biti će svečano primljen Karlo von Habsburg-Lothringen – nadvojvoda Karlo Austrijski, suveren Reda Zlatnog Runa i Veliki meštar Reda svetog Jurja Kuće Habsburg-Lothringen.
Da bi tko postao zmajem, mora biti stariji od 33 i mlađi od 70 godina. Družba ima i tridesetak članica, među kojima je i glumica Nada Abrus – Zmajica Marjanska.
Vezuje ih se uz okultno
Kada se krene u raspravu javlja se pitanje: zašto je Družba svoje ime utemeljila na zmajskoj simbolici kada zmaj otjelotvoruje pogansko i pretkršćansko vjerovanje, zašto su njega, a ne svetog Jurja, koji ga je pobijedio, imenovali svojevrsnim duhom zaštitnikom Hrvatske u smislu da on čuva hrvatski grb – simbol Hrvatske, i nazivaju se njegovom braćom?
U Družbi „Braća hrvatskog Zmaja“ koristi se obredni štap, simbol moći i vlasti (sjetimo se Mojsija i Arona i čuda sa štapom, biskupskog, pastirskog, papinskog štapa, ali i čarobnjačkog, vilinskog, vještičjeg (metle) štapa!). Oko njihovog je štapa, kojeg koristi Veliki meštar, omotan je iskeženi zmaj. Očito njegov autoritet zastupa Veliki meštar u obredu.
U alkemiji ouroboros – zmija Merkurova (Hermesova, Thotova) je zmaj koji stvara i uništava sam sebe. Katolik, koji je kršten i „umro sebi da bi živio Bogu“ treba se zapitati: tko se u ovoj zmajskoj inicijaciji treba uništiti, a tko roditi, i kakvog duha čovjek treba primiti? Jer pri inicijaciji novih članova u Družbu kandidati uzimaju novo ime – simbol novog identiteta (čiji je prvi dio obvezno Zmaj od…), a birajući između sedam svijeća, odabiru svoju luč koju imaju slijediti (ponovno simbol svjetlosti poganskog božanstava s luči) Jedna od njih je i Dobrotvornost predstavljena crnom svijećom.
No, ukoliko je Juraj za „Braću hrvatskog Zmaja“ slika poganskog božanstva kao i zmaj, a nema razloga da ne bude s obzirom na svu navedenu simboliku, tada i ovaj izbor ima sasvim logično objašnjenje. Naime, Jarilo (drugi hrvatski nazivi: Juraj, Zeleni Jura; poljski: Jaryło; ruski: Ярило) u slavenskoj je mitologiji i vjeri bog vegetacije, plodnosti i proljeća.
Zanimljiva lokacija sjedišta
Braća su predložila Gradu nešto nakon svoga osnivanja da će obnoviti Kamenita vrata te se potrudili oko obnove. Napravili su muzej, knjižnicu i arhiv pa su tako dobili kulu iznad Kamenitih vrata, gdje je smještena slika Majke Božje, čudesno sačuvana u požaru što je poharao taj dio Zagreba 1731. godine te su joj Zagrepčani izgradili oltar unutar Kamenitih vrata i počeli je štovati. Slika
Podsjetimo, Gospa se prikazuje kao ona koja gazi zmaja, zmiju – Sotonu, a ovdje je on „instaliran“ iznad prostora u kojem se ona štuje.
Družba ističe svoje nastojanje oko očuvanja „žrtvenika i oltara“ te je to uzela kao geslo, pa i u svojim prostorijama ima Kutić mrtvih, tj. mali oltar, dok se kršćani trude oko Kraljevstva nebeskoga i duše. Još jednom se nameće pitanje: što će jednom modernom društvu u 21. stoljeću prastari ritual koji je apsolutno u duhu poganskih vjerovanja?
Inicijacija s prizvukom mistike
Na kraju postupka i pripravničkog vremena pristupa se izboru u redoviti ili prinosnički stupanj, tajnim glasovanjem članova Meštarskoga zbora (balotiranje pomoću crnih i bijelih kuglica). Ishod glasovanja mora biti jednoglasan, a u slučaju makar i jedne crne kuglice kandidat nikada više ne može zatražiti primanje u Družbu. Članska prava i obveze počinju teći tek svečanom instalacijom – zazmajenjem po Zmajskom obredniku (Rituale draconicum). Počasne članove bira Glavni zbor Družbe na prijedlog Meštarskog zbora.
Svi članovi Družbe nemaju ista prava i obveze. Samo redoviti članovi imaju aktivno i pasivno biračko pravo i mogu biti birani u Meštarski zbor, te samo redoviti članovi mogu imati svoj vlastiti grb, propisan Pravilnikom o zmajskim grbovima.
Svaki član prigodom svoga zazmajenja bira zmajsko ime koji može biti vezano za mjesto rođenja, boravka, zanimanje ili nešto što je važno u životu pojedinog člana. Zmajsko ime je neponovljivo, a to znači da samo jedan živući član Družbe može nositi jedno ime.
Tek nakon smrti, istupa ili brisanja iz članstva netko može uzeti isto ime, s tim da se tom imenu pribraja rimski broj. Vanjske oznake članova Družbe su zmajski znak, koji se nosi u zapučku, i lenta, koja se nosi ispod odijela u posebno svečanim prilikama. Zmajski znak, koji je likovno oblikovao Ivo Kerdić, Zmaj od Kamenitih vrata II., razlikuje se po stupnju članstva (brončani za članove prinosnike, emajlirani za redovite članove, srebrni za članove obnovitelje Družbe, članove Meštarskoga zbora, članove Zmajskog areopaga i za počasne članove, te zlatni za Velikoga meštra i članove Kapitula Zlatnog zmaja). Broj redovite braće (članova) i članova prinosnika je ograničen (numerus clausus).
