Mračna i tajanstvena mjesta osim u Zagrebu, možemo pronaći i nadomak našeg grada, a jedno takvo nalazi se u mjestu Kerestinec.
Radi se o Dvorcu Kerestinec, spomeniku kulture 1. kategorije čija je gradnja počela 1576. godine. Sagradila ga je obitelj Erdödy. Ovaj renesansni kaštel s fortifikacijskim elementima pregrađivan je u 18. i 19.stoljeću, a početkom 20.stoljeća biva temeljno uređen. Jednokatna je građevina četverokutnog tlocrta s cilindričnim ugaonim kulama i otvorenim arkadnim hodnikom s dvorišne strane.
Povijesni izvori bilježe sudjelovanje kerestinečkih kmetova, nastanjenih oko dvorca, u velikoj Seljačkoj buni 1573. godine, a uz njega se veže i Kerestinečka buna iz 1936. godine.
Iako mjesto ima zaista burnu prošlost, danas je dvorac zapušten, ostavljen na milost i nemilost vremena. Ovaj dvor ‘živne’ tek ponekad, kada se u njemu odvijaju lokalne manifestacije.
Mjesto obavijeno tajnama ratnih užasa
Nakon što je dvorac izgubio svoje vlasnike, postao je mjesto jeze i loših događaja, koji su se tamo odvijali godinama.
Prije Drugog svjetskog rata, dvorac je bio u funkciji koncentracijskog logora, a nakon rata u njemu se smješta vojska.
Crna mrlja na ovu velebnu građevinu bačena je i početkom 90.-ih, kada je Kerestinec postao ozloglašeno mjesto u koje su dovodili ratne zarobljenike, koji su tamo bili brutalno mučeni u crnoj sobi, izloženi svakakvim poniženjima, a zarobljene žene bile su i seksualno zlostavljane. Zvali su ga “Konačište ratnih zarobljenika”.
Zbog svih tih događaja, neki smatraju da dvorac Kerestinec nikada neće biti mirno mjesto, već će zauvijek ostati zavijen tišinom i jezom kada mu se približite.
