Samo su mu 24 godine, a već se može pohvaliti zbirkom starina još iz 19. stoljeća. Ime mu je Denis Svirać i antikviteti su njegovi najbolji prijatelji, a u svojoj kolekciji sakupio je djela najbogatijih svjetskih umjetnika. Za umjetnine bi, kaže, otišao i na sam kraj svijeta.
Denis je student kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a bez starina ne može zamisliti ni sebe ni svoj život.
“Kako bi moj otac rekao to je ovisnost. Kolekcionarstvo je nešto s čim se rodiš. Dok nije bilo korone, teško da je prošao dan da nešto ne kupim. Zoveš kolege je li ima što novog, to je jednostavno ovisnost. Ti si rob toga, ali prekrasno je živjeti s time”, otkriva nam Denis.
Da jabuka ne pada daleko od stabla dokazuje ovaj mladi Zagrepčanin jer upravo su se njegovi roditelji bavili kolekcionarstvom i restauriranjem, pa je od malih nogu imao priliku posjećivati najveće svjetske aukcije i izložbe. Već je s 12 godina počeo povlačiti tatu za rukav da umjesto u igraonicu odu u lov na antikvitete.
“Dok su otac i majka radili, ja sam uvijek istraživao, gledao, zapitkivao što je ovo, koliko je to staro. Vodili su me po sajmovima antikviteta što u Hrvatskoj što po Beču, Austriji, Italiji”, govori nam Denis.
I kad se odvozi glomazni otpad, Denis i otac sjednu u kombi pa traže lijepe stvari. Ljudi, tvrdi, ni ne znaju što bacaju iz svojih kuća.
“Ja uvijek volim reći za sebe da smo mi kolekcionari najveći reciklatori jer starim stvarima ponovno udahnjujemo novi život”, iskreno će.
Iako možda nije jedini, ali Denis je najmlađi kolekcionar u Hrvatskoj, a ustajanje usred noći kako bi stigao po starine nikad mu ne predstavlja problem.
“Ustaneš se u tri ujutro, staviš kapu, naočale, lampicu i kopamo tamo si. To je svake srijede na Hreliću. Nikad ne znaš što ćeš naći i po što ideš”, otkriva.
U svojoj kolekciji može se pohvaliti plakatom za film ‘Bitka na Neretvi’ koju je Pablo Picasso napravio za sanduk hrvatskog vina, a ima i ediciju Damiena Hirsta.
“Stvarno mi je nestvarno da sam to kupio za neku simboličnu cijenu, ali super je kod takvih predmeta da cijena iz dana u dan abnormalno raste”, veselo će.
Ovakav hobi iziskuje konstantno osluškivanje ima li novih umjetnina, a Denis nam je otkrio kako ‘hvata’ svoje dragulje, ali i koja pravila se u ovom hobiju moraju poštovati.
“Jedno pravilo kolekcionarstva je da se ne smiješ vezati za stvari osim samo nekih koje su ti jako bitne, a drugo pravilo je nauči se razmjeni. Kolega nešto ima što ti imaš, a on ima nešto što ti želiš”, objašnjava.
Još jedno zlatno pravilo kolekcionarstva da posao ne smijete miješati s privatnim životom.
A Koliki je Denis zaljubljenik u kolekcionarstvo dokazuje i činjenica da bi zbog određenog komada potegnuo i više ni manje nego na kraj svijeta.
“Knjiga od Marine Abramović potpisana u ediciji od par komada pojavila se u New Yorku i sve sam “digao tamo” da uspijemo nabaviti tu knjigu. Na kraju smo i uspjeli, i dalje mi stoji u kolekciji knjiga. Lud sam što se tiče toga, jako to volim”, zaključuje Denis koji ne namjerava stati skupljati umjetnine.
