Veljača ustala protiv obiteljskog nasilja: U Zagrebu predvodi prosvjed, vlastima će poslati zahtjeve za unapređenje sustava zaštite

FOTO: Instagram/Jelena Veljača

Nakon nedavnog slučaja obiteljskog nasilja na Pagu, scenaristica i glumica Jelena Veljača uz potporu kolegica Jelene Perčin i Amande Prenkaj, pokrenula je inicijativu #SPASIME, kojoj se od 1. ožujka pridružilo više od 46.000 ljudi.

U subotu inicijativa organizira prosvjed u Zagrebu.

Građani će se pod motom “Nulta stopa tolerancije” u 11:55 okupiti na Trgu kralja Tomislava.

Prosvjednici će vladajućima uputiti zahtjeve za koje smatraju da će utjecati na bolji rad institucija, bolji pravni okvir i opću senzibilizaciju javnosti.

“Pozivamo predstavnike vlasti i institucija da postrože odnos prema obiteljskom nasilju, te neodložnom promjenom postojeće prakse naprave prvi korak u smanjenju nasilja i prije uvođenja nužnih zakonodavnih izmjena. Zahtijevamo dodatnu edukaciju profesionalaca u sustavu koji rade sa žrtvama nasilja – policija, pravosuđe, centri za socijalnu skrb, medicinski/e i odgojno-obrazovni radnici/e, kao i kontinuirano ulaganje u bolje uvjete njihova rada. Kao dugoročni održivi odgovor na obiteljsko nasilje potrebno je kreirati učinkovit sustav potpore žrtvama, pružanje kontinuirane adekvatne psihosocijalne pomoći u svrhu prevladavanja trauma, bez dodatne stigmatizacije, osude i krivnje, ali i odgovarajući rehabilitacijski tretman nasilnika, te edukaciju opće javnosti” stoji u uvodnom tekstu zahtjeva.

U isto vrijeme prosvjedni skup organizira se i u Dubrovniku.

Ovo su njihovi prijedlozi za uvođenje nulte stope tolerancije za nasilje u obitelji:

1. Zakonodavne izmjene i izmjene provedbene prakse

– nasilje u obitelji obavezno kvalificirati kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj do izmjena zakona neodložna uputa višeg državnog odvjetništva iz čl. 5. POSLOVNIKA DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA i UPUTA RAVNATELJSTVA POLICIJE da se tjelesno nasilje i spolno uznemiravanje u obitelji kvalificira kao kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ-a
– obavezna uputa sudovima o zaštiti dostojanstva i sigurnosti žrtve nasilja u obitelji kao strane u postupku sukladno čl. 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Poglavlju VI. Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
– obavezna primjena zaštitnih mjera iz čl. 13. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji tako da će se, sukladno čl. 52. Konvencije, prednost uvijek dati sigurnosti žrtava ili osobama izloženim riziku.

Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji:

– u čl. 10. st. 1. tako da se brišu t. 1 i 4
– u t. 2. iza riječi “djeci” dodaje se “članu obitelji ili bliskoj osobi”
– u čl. 12. st. 4. riječ “može” zamjenjuje se riječju “će”, iza riječi “potrebi” briše se riječ “može”
– u čl. 14. st. 1. riječ “može” zamjenjuje se riječju “će”
– u čl. 15. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”
– u čl. 16. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”
– u čl. 17. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”
– u čl. 18. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”

2. Edukacija i prevencija

Poduzimanje sljedećih mjera i aktivnosti, propisanih Konvencijom te utvrđenih Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji, a za koje su u državnom proračunu za 2019. godinu osigurana sredstva:
– kontinuirana međuresorna suradnja na prevenciji, sankcioniranju te javnom osuđivanju obiteljskog nasilja, sukladno već potpisanom Sporazumu o suradnji za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama:

Ministarstvo pravosuđa

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Ministarstvo zdravstva

Ministarstvo unutarnjih poslova

Ministarstvo obrazovanja i znanosti

– organizacija sveobuhvatne državne EDUKACIJSKE kampanje NULTA TOLERANCIJA NA NASILJE, s naglaskom na obavezu svakog pojedinca da spriječi i prijavi nasilje u obitelji
– organizacija OBVEZNIH stručnih i periodičnih EDUKACIJA I SENZIBILIZACIJA svih službenika i djelatnika koji u svome radu dolaze u doticaj s djecom i žrtvama nasilja o postupanju u takvim slučajevima, ranom prepoznavanju znakova nasilja
– koordinacija između Državnog odvjetništva, policije i centra za socijalnu skrb – mjesečni sastanci s temom prijava za obiteljsko nasilje i transparentno izvješćivanje o statističkim pokazateljima incidencije obiteljskog nasilja
– u obrazovni sustav OBVEZNO I NEODLOŽNO uvrstiti edukaciju o obiteljskom i rodno uvjetovanom nasilju

3. Osnaživanje institucija sustava

– uspostava OBITELJSKIH SUDOVA pri općinskim sudovima
– uspostava neovisnog tijela koje ima ovlasti po prijavama građanki i građana vršiti nadzor nad radom institucija uključenih u pojedinačni slučaj
– izvaninstitucionalna podrška skloništima i savjetovalištima koje treba razumjeti kao integralni dio sustava zaštite žrtava, financijski ih podržati te uključivati u multisektorske timove u pojedinim slučajevima nasilja
– uvođenje zasebne, 24 sata dnevno i 7 dana tjedno dostupne, telefonske i internetske službe za podršku žrtvama nasilja.


Komentari