Istraživanje koje je provelo britansko Kraljevsko društvo za javno zdravlje (RSPH) potvrdilo je da pranje ruku, odjeće i raznih površina u pravo vrijeme ključ dobre higijene, no da svaka četvrta osoba to smatra nevažnim.
Rezultati istraživanja pokazali su da mnogo ljudi ne zna razliku između prljavštine, klica, čistoće i higijene. Isto tako, iz RSPH-a naglašavaju da ne postoji pojam ‘prečistoga’.
Naime, u istraživanju u kojem je bilo obuhvaćeno 2000 ljudi, 23 posto ih je smatralo da djecu treba izložiti štetnim klicama kako bi izgradila svoj imunitet. No stručnjaci RSPH-a kažu kako je to “potencijalno štetno uvjerenje” koje bi ih moglo izložiti opasnim infekcijama.
“Ljudi se trebaju koncentrirati na čišćenje točno određenih mjesta u točno određeno vrijeme, čak i ako ona izgledaju čisto, jer će na taj način spriječiti širenje ‘loših’ mikroba”, stoji u izvješću RSPH-a.
Mjesta koja su ključna za održavanje higijene u domu su: mjesta na kojima se spravlja i drži hrana, pribjegavanje jedenju rukama, pranje ruku nakon odlaska u toalet, kada ljudi kašlju, kišu ili ispuhuju nos, rukovanje prljavim rubljem i njegovo pranje, briga o kućnim ljubimcima, rukovanje smećem i njegovo redovito iznošenje, briga o članu obitelji koji je zaražen nekom infekcijom.
Ruke treba oprati odmah nakon obroka, korištenja toaleta, nakon kašljanja, kihanja, dodirivanja kućnih ljubimaca, kao i bolesnih ukućana. Također, čišćenje kuhinjskih površina i dasaka za rezanje iznimno je važno kada se pripremaju sirove namirnice, poput mesa ili prije pripreme hrane poput sendviča.
Krpe koje se koriste za čišćenje i četke za ribanje kojima su se čistile prljave površine treba odmah oprati, dok podovi i namještaj koji se mogu činiti prljavima, nisu mjesta na kojima se obično zadržavaju mikrobi koji su jako štetni za ljudsko zdravlje. Njih možete očistiti toplom vodom i sapunom, te tako ukloniti bakterije, a da biste bili sigurni da ste ih u potpunosti uništili, treba vam vrela voda temperature više od 70 stupnjeva.
Koja sredstva za čišćenje koristiti?
Ona se uglavnom dijele u tri kategorije: deterdženti, koji su za čišćenje prljave površine i uklanjanje masti, ali ne uništavaju bakterije. Nadalje, sredstva za dezinfekciju uništavaju bakterije, ali ne djeluju na mast i na vidljivu prljavštinu, dok se pak sanitarna sredstva koriste za čišćenje i za dezinfekciju. Najprije se njima uklanjaju prljavština, ostaci hrane i mast, a potom se ponovno nanose na očišćenu površinu zbog dezinfekcije. Isto tako je iznimno važno pažljivo čitati uputstva na sredstvima za čišćenje.
Umjesto kuhinjskih krpa za čišćenje radnih površina, nakon pripreme hrane bolje je upotrijebiti papirnate ručnike, jer se tako u vlažnim kuhinjskim krpama neće množiti mikrobi.
Sally Bloomfield, stručnjakinja za čišćenje s Londonskog fakulteta za higijenu i tropsku medicinu kaže da bi ljudi najprije trebali razlikovati pojmove higijene i čistoće.
“Dok čišćenje znači uklanjanje nečistoća i mikroba, higijena predstavljanja čišćenje mjesta i površina koja su važna, u trenutku kada je to važno, i na pravi način”, tvrdi.
Ispravnim načinom čišćenja ‘razbijamo’ lanac potencijalnih infekcija za vrijeme pripreme hrane, nakon korištenja toaleta, njege kućnih ljubimaca…
“Izlazak iz kuće, igra s prijateljima, članovima obitelji i s kućnim ljubimcima omogućuju izloženost dobrim bakterijama i izgradnju imuniteta. No pritom je važno ne otići u drugu krajnost i zapostaviti dobru higijenu”, smatra profesorica Lisa Ackerley, stručnjakinja za higijenu hrane i povjerenica Kraljevskog društva za javno zdravlje.
“Održavanje higijene u svakodnevnom životu pridonosi smanjenju infekcija i od životne su važnosti za zaštitu djece, te igraju veliku ulogu u borbi protiv otpornosti na antibiotike”, zaključila je Ackerley.
