STAZIĆ UOČI PRETPREMIJERE NOVE PREDSTAVE: ‘Društvu nedostaje te svijesti koliko su obrazovanje i kultura važni’

Prije više od godinu dana kazališna je scena dobila pravo osvježenje na kulturnoj mapi Zagreba – Scenu Ribnjak!

Scena Ribnjak u kratkom je roku postala drago i toplo “utočište” za ljubitelje kazališta, posebice za mališane željne zabave, budući da nude šarolik izbor i za odrasle i za djecu.

Nakon Dnevnika jednog luđaka i U agoniji, koje su osvojile niz nagrada na mnogim festivalima u zemlji i inozemstvu, pred publiku izlazi Oleanna Davida Mameta, kao autorski projekt mlade glumice Sare Stanić i Darka Stazića.

Večeras je na programu pretpremijera, praćena sutrašnjom premijerom – obje su izvedbe rasprodane! Ulaznice možete kupiti za nedjeljnu reprizu! Sve izvedbe započinju u 20:00 sati.

S obzirom na tematiku kojom se glumac Darko Stazić bavi, a koja nas je uistinu zaintrigirala, objasnio nam je više o svom novom projektu i o svom povratku na kazališnu scenu.


>>>ZAŠTO JE VRAG U DETALJU: Pretpremijera nove predstave s vrhunskom postavom

Pretpremijera predstave Oleanna

oleanna1

U nešto više od godinu dana postojanja Scene Ribnjak ovdje izlazi već treća premijera.

Ovo je djelo napeto, brzo, intimno i javno istovremeno, a sve svedeno na mikrokozmos profesora i studentice u jednoj učionici. Predstava u kojoj otkrivamo zašto je vrag u detalju.

Stazić je naglasio da nema puno mladih glumaca koji bi bili spremni odazvati se jednom ovakvom pristupu rada, koji u svom začetku kreće od pretpostavke da predstava možda nikada neće ni izaći pred publiku ako ne budemo zadovoljni rezultatima, a Sara Stanić je pokazala izuzetnu spremnost i zrelost za takvo što.

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]

O predstavi:

“Utvrđivanje tanke granice gdje prestaje ljubazna naklonost, a počinje seksualno uznemiravanje jedno je od pitanja koje je danas i u našem društvu neobično aktualno. Koliko je moguća manipulacija optužbom za seksualno uznemiravanje i kakve posljedice iz takve manipulacije mogu nastati tema je ovog komada.

Dodamo li tome Mametovu briljantnu spisateljsku vještinu u građenju odnosa moći između lica i stvaranju dramske napetosti koja iz tog proizlazi, onda bih mogao reći da su to bili dovoljni razlozi da Sara i ja odaberemo upravo ovaj tekst da na njemu istražujemo glumačke i redateljske postupke koji su bili predmet našeg interesa.

Koliko smo u tome uspjeli – svjedočit će publika.”[/box]

scena ribnjak

Scena Ribnjak kao pravo kulturno i umjetničko osvježenje

Stazić smatra da Scena Ribnjak predstavlja jedno veliko osvježenje na kulturnoj mapi grada Zagreba.

Tako je na komornoj pozornici i kapacitetu gledališta za oko 80-ak gledatelja nezavisna kazališna scena pronašla idealan prostor u kojem, u suradnji s Centrom mladih Ribnjak kao koproducentom, može kazališnim poklonicima ponuditi svoju produkciju.

Kako nam objašnjava Stazić, ravnatelj Centra mladih Ribnjak, gosp Nebojša Borojević, i sam veliki zaljubljenik u kazalište, uz velike napore pokušava stvoriti što bolje uvjete da se ova komorna scena u centru Zagreba što bolje tehnički opremi i postane jedno od nezaobilaznih mjesta kvalitetne kazališne ponude.

“Nadam se da će mu grad Zagreb u tome pružiti punu podršku”, kazao je glumac.

Kaže da su prema službenim statistikama i pokazateljima o posjećenosti kazališta vrlo zadovoljni.

Međutim, Stazić kaže da postoji ogromna odgovornost vladajućih struktura koje odlučuju o razini financiranja kulture s jedne strane i onih koji odlučuju o obrazovnim programima s druge strane, da kreiraju model koji će osigurati veću zainteresiranost mlađih naraštaja za kazališnu umjetnost, ali i za umjetnost i kulturu uopće, smatra glumac.

scena ribnjak 4

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]“Zar se ne bismo trebali danas upitati kakva će biti naša budućnost ako danas uskraćujemo sredstva kulturi i obrazovanju? Kao da krademo vlastitu budućnost. Kratkovidno i glupo.

Nekultura vodi u barbarizam, a barbarizam je poništenje svega ljudskog u nama.”[/box]

Na kazališnim daskama nakon više od 20 godina

Darko Stazić na kazališnim scenama nije nastupao od 1992. godine, a nakon više od 20 godina prvi je put na scenu stao upravo u Centru mladih Ribnjak autorskim projektom U agoniji, prema djelu Miroslava Krleže.

Kaže da je njegov povratak glumi bio istovremeno i slučajan i neizbježan.

“Ozren Grabarić i ja vodili smo beskrajno duge razgovore o tome što je dobro, a što loše u današnjem kazalištu, o važnosti glumačke tehnike, o tome što je to organska gluma i kako je postići, o odnosu glumaca prema kazalištu i sve tako do u beskraj. Onda smo jednog dana odlučili da sve te naše takozvane teze provjerimo na samima sebi kao na pokusnim kunićima u laboratoriju i u praksi provjerimo njihovu točnost.

Izabrali smo tekst, pozvali Nelu Kocsis da nam se pridruži, radili oko devet mjeseci i tako je nastala predstava ‘U agoniji’ “, objasnio nam je naš sugovornik.

nela koscis 34

Mit o Krleži i krležijanskim rečenicama

Jedan od motiva zbog kojeg su odabrali Krležinu Agoniju je bio i taj da u praksi dokažu kako postoji mit o tome da je Krležina rečenica komplicirana, teško prohodna, slabo razumljiva i tome slično, a da je sve to skupa daleko od istine.

“Krleža je ne samo istinski virtuoz pisane riječi, on je i nevjerojatno točan u oslikavanju psiholoških nijansi svojih lica, građenju dramske napetosti kroz scenski dijalog, a njegove su rečenice toliko prirodne i govorne da se čini kako je svaku sam za sebe izgovorio prije nego li je stavio na papir.

U ovoj drami o tri životna brodolomnika čije se sudbine tragično isprepleću, barun Lenbach jedna je od tri duboko nesretne figure koje je život na neki način prevario, a ta je pojava, morat ćete se složiti, svevremenska.

Zbog toga im ova drama, kaže glumac, i danas zvuči kao da je napisana jučer.

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]“Ponekad mi se čini kako ona ‘da je povijest učiteljica života’ ne vrijedi kad je riječ o tim strukturama. Kao da ne vide nešto što je bjelodano, a to je da od ukupne povijesti čovječanstva nije ostalo do danas ništa osim kulture i rezultata znanosti.

Carstva i imperije su propadali, propadali su čitavi narodi, nestajale su religije, nema više ni bogova u ime kojih se nekada ubijalo i porobljavalo, svega je nestalo osim kulturnih tragova koja o tim vremenima svjedoče.”[/box]

darko stazić

‘Društvu nedostaje svijest o važnosti obrazovanja i kulture

Duboko je uvjeren u to da čovjek koji je pročitao barem jednu knjigu, pogledao barem jednu predstavu, odslušao makar samo jednu operu ili koncert i posjetio jednu izložbu, da će takav čovjek, naglašava Stazić, biti manje sklon tome da na nešto što mu je strano ili nerazumljivo reagira nasiljem.

“Nekulturni barbari vrijeđati će ili kamenovati pripadnike manjinskih skupina jer se ne slažu s njihovim seksualnom orijentacijom ili nacionalnom i vjerskom pripadnošću ili političkim opredjeljenjem ili bilo čime drugim što ne razumiju. A ne razumiju jer su nekulturni i neobrazovani.

Mislim da društvu nedostaje te svijesti koliko su obrazovanje i kultura važni”, zaključuje glumac.

Komentari

loading...