Rasipni smo, volimo akcije i bacanjem hrane uništavamo sami sebe

26
Preuzeto s: commons.wikimedia.org

Do 2025. članice EU trebale bi bacanje hrane smanjiti za 30, a do 2030. i 50%, u odnosu na količine iz 2014. No samo zato što nije savršene boje, veličine, izgleda ili oblika, zato što polovica građana EU ne zna razliku između “najbolje upotrijebiti do…” i “upotrijebiti do…”, zato što smo rasipni, volimo akcije ili pak zbog lošeg skladištenja, transporta i infrastrukture te činjenicu da neke države EU još uvijek naplaćuju porez na donacije, i na današnji će Svjetski dan hrane, tone i tone neželjenih namirnica završiti u smeću.

Preskupo je, nemoralno i neodrživo, tvrde stručnjaci i svi koji su imalo ekonomski, ekološki i socijalno osviješteni. Gubitak i bacanje hrane znatno pridonose rasipanju resursa – vode, zemlje, energije, rada i kapitala i nepotrebnoj proizvodnji stakleničkih plinova, čime se pridonosi i globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Na nivou EU govori se o 90 milijuna tona ili 20% proizvedene hrane koja se baci ili ne iskoristi, prosječno 95 do 115 kilograma po stanovniku, što je šteta od 143 mlrd. eura godišnje. Biljana Borzan, izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane, kaže kako su je iz EK jučer izvijestili da će se doniranje hrane u EU olakšati pojednostavljenjem obračuna troškova doniranja kroz Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), koji je Hrvatska dosad nedovoljno koristila, dok su police socijalnih samoposluga poluprazne, a pučke kuhinje pune, piše Večernji list.

“U Hrvatskoj se godišnje baci više od 400 tisuća tona hrane, dok se, prema podacima Porezne uprave, u 2017. doniralo hrane u protuvrijednosti svega 10,7 mil. kuna. Ni nakon ukidanja plaćanja PDV-a na donacije 2015. doniranje se nije značajno povećalo, a jedan od glavnih razloga je logistička neopremljenost humanitarnih organizacija. Nedostaje kamiona, skladišta, hladnjača i ljudi. Upravo kroz FEAD se taj segment organizacije sustava doniranja može sufinancirati te pojednostaviti ugovaranje i plaćanje partnerskim organizacijama koje prikupljaju i distribuiraju doniranu hranu” kazala je Borzan. Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) poručuju kako svatko od nas s malim promjenama u svakodnevnom životu može pridonijeti boljoj budućnosti i smanjenju nastanka otpada od hrane, a tako ujedno smanjiti i vlastite troškove.

Svaki građanin Hrvatske u jednoj godini proizvede oko 400 kg otpada, od čega je trećina kuhinjski otpad – i to od hrane. Stoga je u sklopu kampanje FZOEU Za ljepšu našu otisnut letak s jednostavnim savjetima građanima da u kupnju idu s planom i popisom, prije toga isplaniraju obroke za cijeli tjedan i provjere stanje na zalihama.

“Voće i povrće treba kupovati na komade, a ako se namirnice s kratkim rokom ne namjeravaju iskoristiti odmah, valja potražiti one s duljim rokom i voditi računa o značenju oznaka upotrijebiti do ili najbolje upotrijebiti do, što znači da je proizvod siguran za uporabu i određeno vrijeme nakon navedenog datuma ako se koristi i skladišti u skladu s uputama. Hladnjak treba pravilno održavati i u njemu rotirati hranu da ne zaboravi, a višak hrane nakon pripreme obroka spremiti u hladnjak, zamrznuti ili iskoristiti kao sastojak novog jela” savjetuju u FZOEU.



Komentari