Poeta ludens koji je pisao zagrebačkim slengom: Znate li o kome je riječ?

povijest.hr

Suvremeni hrvatski pjesnik, prozni pisac, esejist i književni znanstvenik Ivan Slamnig rođen je 24. lipnja 1930. godine u Metkoviću. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je radio kao profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Kao lektor predavao je na slavističkim katedrama u Firenci, Bloomingtonu, Chicagu, Amsterdamu i dr.

Njegovo pjesništvo odlikuje se po duhovitoj igri riječi, prožeta je ironijom i uporabom žargona. Slamnigova proza prožeta je temama o ratnom iskustvu mladenačkog doba. Najpoznatije djelo mu je roman Bolja polovica hrabrosti koji kritičari svrstavaju, zajedno s njegovim zbirkama pričaNeprijatelj i Povratnik s Mjeseca, u tzv. prozu u trapericama, u čijem je središtu škvadra u svakodnevnim situacijama, koja govori zagrebačkim slangom, a u pravilu se izdvaja jedan glavni lik kojega odlikuje iznimna lucidnost. Spomenuti roman Bolja polovica hrarosti smatra se prvim hrvatskim postmodernističkim romanom u kojem se isprepliću dva pisma-jezika (šatrovački i puristički), tradicija i inovacija te čvrsto organizirana fabula.

Slamnig je pisao  i radio drame te prevodio s više jezika (engleski, ruski, talijanski, švedski i dr.), a s A. Šoljanom preveo je i priredio mnoge antologije i pjesničke zbirke. Isticao se i u znastvenom radu proučavajući povijest hrvatske književnosti, poezije i proze.

Godine 1988. dobio je Nagradu Vladimr Nazor za životno djelo, a od 1992. bio je redoviti član HAZU.

Ivan Slamnig preminuo je u Zagrebu 2001. godine.

 

Komentari