Nova studija objavljena u BioRxiv otkrila je da SARS-Cov-2, virus koji izaziva Covid-19, može preživjeti na smrznutom mesu i ribi do tri tjedna. Istraživači nastavljaju otkrivati može li kontaminirana hrana biti izvor novih žarišta u državama koje su ranije držale epidemiju pod kontrolom.
U studiji, piše Forbes, je uočeno prisustvo infektivnog (živog) virusa, a ne samo genetskog materijala, na mesu koje je prethodno bilo smrznuto do tri tjedna, a kasnije je odmrznuto. Ovo istraživanje došlo je nakon što je iz Shenzena u Kini stigao izvještaj u kojemu je navedeno da je na površini smrznutih pilećih krila pronađen genetski materijal SARS-CoV-2, a ne živi virus koji bi se mogao replicirati.
Otkriće genetskog materijala na površini hrane nije isto što i pronalazak živog virusa koji se može replicirati. Ova razlika je važna jer su virusi poprilično različiti od bakterija – oni ne mogu sami preživjeti bez živog domaćina. Zarazni potencijal-posjedovanje dovoljno virusnog tereta koji se može prenijeti na osobu, nakon što se konzumira određena hrana, prilično je nizak.
Zapravo, novo nedavno izvješće Reutersa također je otkrilo prisutnost virusnog genetskog materijala na ambalaži smrznute morske hrane u Yantaiju u Kini. No, prevelikog razloga za zabrinutost nema jer zdravstveni dužnosnici u Shenzenu i Yantaiju još uvijek nisu pronašli pravu prijetnju od ovih izvora hrane. Osim toga, glavni način širenja SARS-Cov-2 je kapljični prijenos s osobe na osobu, a ne putem neke površine.
Za novo istraživanje, istraživači su obuhvatili 500 sićušnih pojedinačnih kockica lososa, piletine i svinjetine iz supermarketa u Singapuru s ogromnom dozom virusnih čestica SARS-Cov-2. Meso se zatim skladištilo na tri različite temperature: 4° C, -20° C i -80° C. Nakon što je meso odmrznuto u različitim vremenskim točkama, istraživači su utvrdili da je količina zaraznog virusa-virusa koji se može razmnožavati ostala ista bez obzira je li temperatura bila 4°C, -20°C ili -80°C. Količina infektivnog virusa ostala je ista tijekom tri tjedna u hladnjačkim (4°C) i smrznutim uzorcima (-20°C i -80°C).
Autori nove studije pretpostavljaju da bi radnici u pogonima za preradu mesa potencijalno mogli biti vektor širenja virusa, nakon izlaganja zaraženom mesu koje je prethodno bilo zamrznuto u drugim zemljama. To bi, objašnjavaju autori, moglo poslužiti kao objašnjenje nedavnih epidemija u mjestima poput Novog Zelanda, u kojemu više od 3 mjeseca nije zabilježen novi slučaj, donedavno.
Osim toga, loši radni uvjeti poput gužve, loše ventilacije, vikanja, kontakta s drugim zaraženim radnicima, također mogu biti uzrok širenja virusa.
U svjetlu novih podataka dobivenih iz studije, ljudi bi trebali shvatiti da je rizik od zaraze nakon što pojedu smrznuto meso ili ribu u najboljem slučaju samo teoretski. Virus može preživjeti ove temperature i transport, no, ova studija i dalje ne potvrđuje da je to mogući način prijenosa Covida-19.
Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) je izjavio da “trenutno ne postoje dokazi koji bi sugerirali da je rukovanje hranom ili konzumiranje hrane povezano s Covid-19.”
I Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također je poručila da je vjerojatnost zaraze Covidom-19 putem hrane prilično niska.
Čak i ako konzumirate hranu koja sadrži zarazni virus, kiselost želuca vjerojatno bi odmah ubila virus, a šansa da virus prođe kroz nosnice do dišnih puteva dok jedete još je i manja, prenosi Forbes.
